Koliko će vlada Zorana Milanovića uzeti HEP-u, dio ili cijelu dobit, još nije poznato. Navodno će im ostaviti dio sredstava za investicije, no sve će to, u slučaju sušnog razdoblja, za HEP biti premalo ili ništa, piše Novi list.

U HEP-u ovakve, crne prognoze ne žele komentirati, napominjući samo da se još ništa o slijevanju dobiti u proračun ne zna – ni kad ni koliko.

HEP će, da bi uopće uplatio u proračun dio dobiti iz 2013, ponovno morati dignuti kredit, kao što je to učinio i 2011. za vladu Jadranke Kosor. Taj kredit od sto milijuna eura još otplaćuje. Dobit poduzeća ne stoji naime na njihovim računima, već u bilancama, što znači da će HEP, uz stare, i za ovaj novi kredit, ponovno za investicije, morati tražiti još novca od banaka. Kreditni rejting mu je dobar, no i on, opet, ovisi o – vremenskoj prognozi. U konačnici, zbog nelikvidnosti, nastat će domino efekt u kojem HEP neće imati dovoljno novca za svoje dobavljače, ovi opet za svoje, i tako u još jedan začarani krug. Za investicije  neće biti novca ili ga neće biti dovoljno, a samo nas one – novi proizvodni pogoni u kojima ćemo proizvoditi svoju struju - mogu spasiti od prevelikog i daleko skupljeg uvoza. Svaki poremećaj u hidrologiji, kao što je bio slučaj 2011. i 2012. godine, primorava HEP na povećanje proizvodnje u termoelektranama, odnosno na skuplji uvoz, kojim i ovako zadovoljavamo 40 posto potreba.

Velike investicije, koje bi nas trebale spasiti, već su na dugom štapu jer od pripremljenog projekta HE Ombla dugoročno ipak neće biti ništa, a u slučaju trećeg bloka u Plominu čekamo, s puno neizvjesnosti, barem jednu od službene tri obvezujuće ponude potencijalnih strateških partnera. U međuvremenu konkurencija počinje nagrizati HEP, a održavati treba i postojeće pogone kojima je istek trajanja sve bliži. Umjesto vjetra u leđa, Vlada je odlučila HEP-u i sebi samoj podrezati granu na kojoj sjedi.