HES Kosinj jedan je od najvećih hidroenergetskih projekata u Hrvatskoj, a s hidroelektranom Senj 2 čini najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Njegova ukupna vrijednost iznosi oko 450 milijuna eura, no nesumnjivo je da će konačna cijena biti znatno veća, s obzirom na to da se radi o projekciji staroj četiri godine.

Ovaj projekt već godinama izaziva kontroverze i nailazi na protivljenje ekoloških udruga, dijela stručne javnosti, ali ponajviše stanovnika Kosinjske doline, jer predviđa potapanje njihovih naselja Gornji Kosinj i Mlakva te desetak zaseoka do kraja 2028. Prema podacima iz projektne dokumentacije, na području planirane akumulacije Kosinj potrebno je ukloniti ukupno 624 objekta, među kojima je 295 kuća, kao i 323 gospodarske zgrade te šest objekata javne namjene.

Ideja o potapanju Kosinjske doline stara je nekoliko desetljeća, a iako su se stanovnici nadali da se nikada neće ostvariti, postalo je jasno da će do toga doći prije četiri godine, kada je Vlada RH proglasila projekt strateškim.

Ključni dijelovi projekta HES Kosinj bez HE Senj 2

Glavni dijelovi HES-a Kosinj uključuju hidroelektranu Kosinj na rijeci Lici, planirane instalirane snage 33,7 MW, te akumulacijsko jezero Kosinj, a ono će nastati izgradnjom brana Kosinj, Sedlo i Bakovac. Projekt također obuhvaća injekcijsku zavjesu, rasklopno postrojenje (110 kV), zamjenske i servisne prometnice te potpunu rekonstrukciju uzvodne hidroelektrane Sklope.

Kako je navedeno u natječajnoj dokumentaciji, dosad su provedene ključne pripremne aktivnosti, uključujući postupak procjene utjecaja na okoliš, ishođenje lokacijske dozvole i ispunjenje posebnih uvjeta javnopravnih tijela. Također je izrađen glavni projekt koji obuhvaća 18 građevinskih dozvola. Od toga se tri odnose na izgradnju zamjenskih prometnica: cesta Studenci – Sklope i Kosinj most – Bakovac te tunela i kanala Bakovac – Lika, koji je trenutačno u izgradnji, dok preostalih 15 pokriva izgradnju glavnih hidroenergetskih objekata.

Kako je riječ o iznimno opsežnom projektu koji se sastoji od 15 glavnih dijelova, a svaki od njih ima nekoliko etapa, predviđeno trajanje ugovora za izradu izvedbenog projekta iznosi 108 mjeseci, s time da će se sukcesivno isporučivati tijekom cijelog razdoblja.

Iz HEP-a napominju da je trenutačno u tijeku priprema dokumentacije za ugovaranje glavnih radova na temelju izvedbenog projekta. On obuhvaća izradu svih građevinskih, arhitektonskih, geotehničkih i elektrostrojarskih mapa potrebnih za realizaciju HES-a Kosinj.

Povećanje proizvodnje i kontroverze

Prema podacima sa službenih stranica HEP-a, hidroelektrane unutar sustava HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini proizvode oko deset posto ukupne električne energije iz HEP-ova proizvodnog portfelja, a ta energija pokriva približno pet posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj.

HEP planira proširenje ovog sustava kako bi smanjio gubitke vode koji se trenutačno događaju u ponorima Lipova polja, posebice tijekom razdoblja velikih dotoka rijeke Like. Također smatraju da će se potapanjem Kosinjske doline riješiti problem čestih poplava na tom području.

'Danas hidroenergetski sustav Lika - Gacka raspolaže kapacitetom od 238,5 MW i prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh. Izgradnjom objekata u drugoj fazi predviđeno je povećanje kapaciteta za dodatnih 412 MW, uz godišnju proizvodnju veću za 320 GWh, pri čemu je najveći dio vršna energija. Time bi se ukupni instalirani kapacitet na slivu povećao na 656 MW, a godišnja proizvodnja na 1,5 TWh', stoji na stranicama HEP-a.

U praksi to znači da bi HEP, nakon potapanja Gornjeg Kosinja i Mlakve, povećao godišnju proizvodnju električne energije postojećeg sustava za više od 20 posto.

No među stručnjacima postoje i skeptici te smatraju da su njihove brojke nerealne. Jedan od njih je Branimir Pinčić, umirovljeni inženjer elektrotehnike koji je gotovo cijeli radni vijek proveo u HEP-u.

On je u nekoliko javnih istupa prozivao HEP, tvrdeći da će HES Kosinj, ako se izgradi brana kod Kosinja, proizvoditi gotovo upola manje električne energije od najavljenog – odnosno oko 170 GWh godišnje.

Osim toga, Pinčić upozorava na dodatne gubitke zbog isparavanja te curenja vode kroz šupljine u stijenama.