Pinčić to navodi u otvorenom pismu direktoru Sektora za kapitalne investicije HEP-a Vedranu Juriću, nakon što je Jurić u HRT-ovoj emisiji izjavio da će izgradnjom akumulacije Kosinj i novom hidroelektranom Senj 2 HEP dobiti 340 do 350 GWh nove energije godišnje.

Iznos nove energije teoretski i praktički neostvariv

Iznos od 340-350 GWh godišnje je teoretski i praktički neostvariv, jer jednostavno nema toliko vode u rijekama Gacke, Like i njihovim pritokama, na što računa HES Kosinj. U realnim prilikama zbog dodatnih gubitaka vode, koje će donijeti izgradnja akumulacije Kosinj, proizvodnja novog sustava HES Kosinj bit će manja od proizvodnje sadašnjeg sustava, tvrdi Pinčić.

"Za manje energije nego sada, uz nekoliko stotina bespotrebno potrošenih milijuna eura, devastirat će se jedna od najljepših dolina u Hrvatskoj s povijesnim lokalitetom, prognati ljude, uništiti vodne resurse i generirati poplave", kaže Pinčić u pismu koje je dostavio novinarima.

Hina je uputila upit Vedranu Juriću da se očituje o Pinčićevim optužbama u vezi Kosinja, ali do sada nije dobila odgovor.

Prema hidrološkim podacima od 1970. do 2009., akumulacija Kosinj će tijekom 40 godina rada biti napunjena do vrha tek deset puta. Od 14.500 dana ona će biti puna ukupno samo 300 dana, a većinu preostaloga razdoblja bit će poluprazna i prazna, upozorava Pinčić. Stoga moguća proizvodnja struje, s obzirom na raspoloživi dotok vode, neće iznositi 340 GWh nego upola manje, 170 GWh godišnje.

No, nije samo količina vode presudna za iznos proizvedene energije, nego joj treba oduzeti i neizbježne gubitke zbog isparavanja koji, preračunati, iznose 30 GWh, te još 50 GWh zbog zahtjeva studije za zaštitu okoliša da se dio voda dostavi ponorima.

Godišnji gubitak gotovo milijardu kubičnih metara vode

Ni to nije sve: od preostalih 90 GWh treba odbiti gubitke voda u šupljinama stijena, koji sada u akumulaciji Kruščica, koja se nalazi na rijeci Lici uzvodno od Kosinja, iznose oko jedan kubični metar u sekundi, a s obzirom da je oplošje buduće akumulacije u Kosinju znatno veće, Pinčić na Kosinju očekuje trostruko veće gubitke, odnosno tri kubična metra u sekundi.

Prema izračunu, taj bi gubitak iznosio godišnje gotovo milijardu kubičnih metara vode. Bude li tako, sustav s akumulacijom Kosinj proizvodit će manje energije nego postojeći, tvrdi umirovljeni inženjer elektrotehnike koji je čitav radni vijek proveo upravo u HEP-u.

Pinčić također osporava HEP-ove tvrdnje da će trajno potapanje Gornjega Kosinja spriječiti poplave na području Kosinjske doline i Lipova polja. Nasuprot tome, tvrdi da bi se naselja nizvodno od akumulacije mogla suočiti s većom opasnošću od poplava.

Podsjeća da se tijekom izgradnje akumulacije Kruščica tvrdilo da će ona spriječiti nizvodne poplave, ali poplava iz 2010. dosegnula je gotovo 496 metara nadmorske visine i poplavila više od 70 kuća.

Pinčić kaže da nije protiv izgradnje hidrocentrale, ali smatra da je ona moguća i bez uništenja naselja. Predlaže izgradnju akumulacije na Donjem švičkom jezeru.

Ona ne bi potopila ni jedan gospodarski objekt, renaturalizira bi sjeverni i južni krak Gacke te Donje švičko jezero, koji su ostali bez vode izgradnjom HE Senj.

Ukupna procijenjena nova energija u takvu sustavu iznosila bi 230 GWh, a projekt bi bio jeftiniji u izgradnji, tvrdi Pinčić.

Protiv HES Kosinj Crkva, fakulteti, seljaci i udruge

HES Kosinj obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera Kosinj s branama Kosinj, Sedlo i Bakovac, injekcijske zavjese te hidroelektrane Kosinj s pratećim objektima, rekonstrukciju postojeće HE Sklope, izgradnju zamjenskih cesta te spoja na elektroprijenosnu mrežu.

U srpnju 2021. su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i HEP potpisali sporazum po kojem projekt HES Kosinj, vrijedan 1,54 milijarde kuna, dobiva status strateške investicije.

Protiv izgradnje HES Kosinj, osim većeg broja stanovnika Kosinja, izjasnili su se svećenici Gospićko-senjske biskupije, osam zagrebačkih fakulteta, te brojne okolišne udruge, poput Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

"WWF je jako zabrinut zbog loše kvalitete studije utjecaja na okoliš, ali i utjecaja cijelog projekta HES Kosinj na kosinjsku mikroregiju. Studija utjecaja je manjkava, temelji se na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša", kažu u WWF Adriji.