Nikolu Kopernika (Nicholas Copernicus), astronoma iz 16. stoljeća čija je otkrića Katolička crkva osudila kao herezu, poljski su svećenici ove subote uz najviše počasti kao heroja ponovno pokopali u grobnicu u katedrali u kojoj je služio kao kanonik
Njegovi su ostaci 2005. otkriveni u neoznačenoj grobnici u kojoj su ležali gotovo pola tisućljeća. Ovaj čin pokazuje kolik je put Crkva prevalila na putu izmirenja s čovjekom čija su otkrića odigrala važnu ulogu u napretku suvremene znanosti.
Kopernik, koji je živio od 1473. do 1543, umro je kao nepoznat astronom u zabitom dijelu Poljske, daleko od europskih sveučilišnih centara. Godinama je u slobodno vrijeme radio na svojoj teoriji, koju je Crkva osudila kao herezu jer je Zemlju i čovječanstvo udaljila iz središta svemira.
Njegov se revolucionarni model temeljio na složenim matematičkim proračunima i promatranjima neba golim okom budući da u to vrijeme još nije bilo teleskopa. Iste godine kada je umro njegovo je revolucionarno djelo 'De revolutionibus orbium celestium' u Nürnbergu objavljeno u šest tomova.
Nakon smrti Kopernikovi su ostaci položeni u neoznačeni grob u katedrali u Froborku (Frauenburgu) na obalama Baltičkog mora. Njih su u subotu svetom vodicom blagoslovili najviši poljski svećenici, a potom ih je počasna straža u lijesu položila na isto mjesto na kojem su prije pet godina pronađeni dijelovi njegova kostura. Natpis na granitnoj grobnici sada ističe da u njoj leži utemeljitelj heliocentričnog sustava i crkveni kanonik, a u ploču je uklesana slika modela Sunčevog sustava.
Potragu za njegovim tijelom 2004. je pokrenuo lokalni biskup. Znanstvenici su konačno pronašli lubanju koja je pripadala 70-godišnjaku, a računalna forenzična rekonstrukcija potvrdila je sličnost s Kopernikovim autoportretom. Da je nalaz vjerodostojan, kasnije je potvrdila i usporedba DNK iz njegovih kostiju i dlaka koje su pronađene u jednoj od njegovih knjiga.
Nadbiskup Wojciech Ziemba izjavio je da je Katolička crkva ponosna na njegovu ostavštinu 'marljivog rada, predanosti i iznad svega znanstvenog genija'. Misu je predvodio vatikanski nuncij Jozef Kowalczyk.
Katolička crkva tek je 1992. rehabilitirala talijanskog astronoma Galilea Galileia kojeg je inkvizicija progonila zbog promoviranja Kopernikovih otkrića. Papa Ivan Pavao II. zatražio je oprost i ukinuo presudu inkvizicije protiv njega.
