Samo ovog ljeta GSS je imao 15-20 slučajeva spašavanja na Biokovu, od toga nažalost i dva smrtna slučaja. Jučer se par Rumunja izgubio u biokovskim vrletima. Njih pak Prizmić pohvaljuje jer su na vrijeme bili svjesni svoje situacije i tražili su pomoć.

'Biokovo je krš, litice, točiva, odlamanje kamenja, škrape, vrtače, nepregledan je teren i lako se zaluta. Mi upozoravamo se mora uložiti napor da se takvi prostori označe i da se stave upozorenja. Mi smo tiskali sigurne karte, osposobljavamo vodiče i postavljamo signalizaciju u granicama naših mizernih financijskih mogućnosti. Gdje smo to napravili, broj nesreća se višestruko smanjio', dodaje.

'Dvije trećine svih tih spašavanja na Biokovu su bizarni slučajevi. Ljudi uzimaju samo pola litre vode, hodaju u neodgovarajućoj obući i stradaju. Kako ne bi kada stradavaju i potpuno opremljeni planinari', kaže Prizmić aludirajući na dva smrtna slučaja. Ti su planinari, naime, imali odgovarajuću opremu.

Ističe kako je najvažnije ne ići sam u planine, treba imati dovoljno vode, zaštitu od sunca i dobru obuću. Bitno je imati i mobitel u slučaju da nešto krene po zlu. Naglašava kako ne treba podcjenjivati opasnosti koje vrebaju na našim planinama samo zato jer im nadmorska visina nije impresivna. 'To stvara privid preglednosti. Najčešće turisti to podcijene. Nisu svjesni da je to jedna klopka. Da ste Slovenac, Austrijanac ili Čeh i kupate se na plaži i vidite da je brdo visoko 1000 metara, a dosad ste se penjali na 3000 metara nadmorske visine, mislili biste da je to lagano, ali nije', pojašnjava.

Iako su u medijima ljeti najčešće zastupljeni slučajevi spašavanja turista, Prizmić kaže kako ipak najviše posla GSS ima s domicilnim stanovništvom. 'Svi su fokusirani na turiste, a mi se ubijamo zbog drugih stvari. Lokalno stanovništvo obavlja poslove u prirodi, idu u šparoge, čuvaju ovce. Velik dio otpada na odlutale starce, ljude sa suicidalnim namjerama i zalutalu djecu. Takvi slučajevi uzrokuju opsežne potrage', zaključuje Prizmić.

Savjeti za odlazak u planinu:
•Izabrati izlet kojeg tjelesno i vremenski možemo savladati
•Ne ići u planinu sam, ne odvajati se od skupine
•Obavijestiti obitelj o svom smjeru kretanja i vremenu povratka, i držati se toga
• Upisati se u knjigu posjetitelja na planinarskim domovima
• Pitati i poslušati savjet domara ili iskusnih planinara
• Računati na moguću promjenu vremena, imati sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra
• Nositi uvijek baterijsku svjetiljku
• Nositi uvijek šibice ili upaljač i svijeću
• Nositi uvijek malu osobnu apoteku za pružanje prve pomoći
• Na svakom dužem izletu nositi planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas
• Držati se markiranih planinarskih putova
• Na nogama nositi čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom
• U viša brda zimi ne ići bez iskusnih članova u planinarskoj skupini
• Pratiti vremensku prognozu