Završila je konferencija HealthComm Forum 2023, prvo regionalno okupljanje čitave zdravstvene struke i komunikacijskih stručnjaka s ciljem vraćanja povjerenja građana u zdravstvo, koja se održala u zagrebačkom Mozaik Event Centru. Program drugog dana bio je rezerviran za teme razvoja sustava s ciljem zadovoljavanja potreba koje zahtijeva hiperdemokratizacija društva, upotrebe umjetne inteligencije u zdravstvu, prikupljanja i upotrebe podataka u zdravstvenom sustavu te analize komunikacije za vrijeme pandemije.“

Program je inspirativnim predavanjem otvorio Dejan Verčič, komunikacijski stručnjak i znanstvenik sa Sveučilišta u Ljubljani, koji je, iz komunikacijske perspektive, predstavio kako je došlo do situacije da stručnjacima u zdravstvu sve manje vjerujemo. Verčič je iznio fenomen demokratizacije zdravstva kao svojevrsno razdoblje koje danas predvodi čovjek koji je u potpunosti promijenio proces komunikacije od pojave prvih zabrinjavajućih simptoma do početka liječenja.

„Živimo u vremenu hiperopismenjavanja, hipernarcizma, hiperdemokracije. To je takozvani me-first (prvo ja) svijet u kojemu zahtijevamo sve odmah, smatramo da sve znamo najbolje i vrlo samouvjereno iznosimo svoje stavove. Kad je o medicini riječ, razvoj tehnologije podupire tu demokratizaciju, zato danas u udobnosti doma možemo svakodnevno pratiti svoje zdravlje radi čega smo prije morali ići po uputnice“, istaknuo je Verčič te dodao kako više ne postoji povjerenje u znanje koje dolazi s katedra visokoobrazovnih institucija i da radi toga moramo pronaći načine kako uspješno, istinito i transparentno komunicirati jer je u medicini to toliko važno da može spasiti živote.

„Da komunikacija u sali bolje funkcionira, vjerujem da bi manje pacijenata umiralo na operacijskim stolovima“, dodao je Verčič želeći istaknuti koliko, po njegovom mišljenju, uspješna komunikacija u zdravstvenom sustavu može biti presudna u kriznim situacijama.

Verčičevi zaključci bili su izvrstan uvod u prvu panel-raspravu drugog dana konferencije u kojoj su sudjelovali Alemka Markotić iz Klinike Fran Mihaljević, Ivica Lukšić iz KB Dubrava, glasnogovornik Vlade Marko Milić i Marko Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara. Sugovornici su analizirali komunikaciju u razdoblju pandemije, govorilo se o tome kako su liječnici doslovce preko noći postajali glasnogovornici i političari te kako je funkcionirao odnos svih uključenih dionika koji su se za vrijeme pandemije prvi put beskompromisno ujedinili.

Svi panelisti svjesni su kako je mnogo toga moglo i trebalo bolje funkcionirati, ali složili su se da je među najvećim izazovima bilo od liječnika učiniti one koji informiraju najtočnije što mogu o nečemu o čemu niti stručnjaci ne znaju dovoljno.

Na pitanje što bi učinila drugačije u kaotičnoj situaciji sličnoj pandemiji, Markotić je istaknula: „Mislila sam da svima trebam odgovoriti. Sad bih lakše prepoznala ona pitanja koja su usmjerena prema destrukciji i odgovarala samo na ona u interesu dobrobiti građana, pacijenata i čitave javnosti“. Na Markotić se nadovezao Ivica Lukšić koji tvrdi kako nisu imali vremena razmišljati niti o dojmu niti o stilu dok su se trudili prenijeti ono što je važno i da su se tada osvijestili da je upravo povjerenje u liječnike i sestre temelj zdravstvenog sustava u budućnosti.

S druge strane, Milić se osvrnuo na ulogu Vlade u procesu izvještavanja te istaknuo da je Hrvatska imala transparentniji i redovitiji sustav izvještavanja od brojnih razvijenijih zemalja i da su glavni cilj i izazov bili uspostaviti zdrav balans između mjera, stručnog mišljenja i osobne odgovornosti.

Prvi dio drugog dana programa zaključio je Radoslav Nedelchev iz agencije dentsu. Nedelchev se nadovezao na Verčičev me-first s, vrlo vjerojatno, novim buzzwordom – B2Me, ističući važnost personalizacije kao nužne u današnjem svijetu, ali i jednostavno izvedive s obzirom na sve podatke do kojih je moguće doći i koji mogu dati izvrstan smjer kako pristupiti pojedinom potrošaču.

No, tvrdi Nedelchev, važno je da se svi ti podaci koriste s vrlo jasnom svrhom. Dodao je i važnost razvijanja empatije kao vještine koja je neizostavna u već spomenutom B2Me odnosu tvrtki prema potrošaču ističući je kao svojevrsnu supermoć brendova u zdravstvu i presudnu za stjecanje povjerenja. Nedelchev se osvrnuo i na razvoj tehnologije u zdravstvu kao najreguliranijoj industriji te na izvrsne primjere korištenja tehnologije osmišljene u svrhu povezivanja s krajnjim korisnicima i smanjenja štete: „Kao potrošači današnjice, obožavatelji smo raznih uređaja i gadgeta i to je izvrsno za kompanije iz svih industrija. Phillip Morris je možda najbolji primjer kako to iskoristiti.

Naime, proizveli su uređaj koji je rezultirao smanjenjem konzumiranja tradicionalnih duhanskih proizvoda diljem svijeta, a korisnici tog uređaja postali su njegovi najbolji ambasadori. Ovaj slučaj je izvrstan primjer kako, u izrazitoj regulaciji koja je u pravilu korisna jer daje jasne okvire u kojima je moguće djelovati, treba funkcionirati čitav proces - od istraživanja potreba, preko osmišljavanja novog proizvoda uz pomoć tehnologije, pa sve do uspješne komunikacije“.

Program se nastavio predavanjem Arthura Olescha, Poljaka s njemačkom adresom, novinara i osnivača portala About Digital Health. Nakon što je predstavio sve što već danas štedi dragocjeno vrijeme liječnicima diljem svijeta, unaprjeđuje prevenciju i pojednostavljuje procese, Olesch je u razgovoru s Annie, djevojkom kojom upravlja umjetna inteligencija, provjerio što ona misli kako je potrebno razvijati tehnologiju kako bi ljudi vjerovali da je njezina svrha upravo dobrobit čovjeka.

Iako se radilo o opuštenom razgovoru kakav se često vodi s prijateljima, Annie je na ovo pitanje odgovorila vrlo jasno – povjerenje u AI moguće je izgraditi jedino ako se ta vrsta tehnologije ne razvija isključivo radi profita i upotrebljava odgovorno prema krajnjem korisniku. „AI nije znanstvena fantastika. AI je samo znanost i zapanjujuće umjetničko djelo računalnog inženjerstva“, istaknuo je Olesch.

Uslijedilo je predavanje Igora Lermana iz tvrtke IQVIA. Lerman se usredotočio na važnost opreza prilikom korištenja sustava umjetne inteligencije te istaknuo kako je AI koristan onoliko koliko su takvi i podaci koje mu dajemo. „Pojedini AI sustavi vrlo uspješno mogu pregledati sve podatke pacijenta i izvesti važne i točne zaključke, što liječnicima može uštedjeti mnogo vremena, ubrzati i olakšati postavljanje dijagnoza. No, važno je da ga ljudski faktor kontrolira i da se čitav proces odvija poštivajući prava pacijenata“, tvrdi Lerman.

Program prvog HealthComm Foruma službeno je završen iznošenjem manifesta - glavnih zaključaka prvog HealthComm Foruma i smjernicama kako graditi povjerenje građana u zdravstvo. Nakon dva dana inspirativnog programa koji je iznijelo 45 stručnjaka iz područja zdravstva, komunikacija, tehnologije i poslovanja, glavni zaključak jest da jedino čitavi zdravstveni sustav ujedinjen, uključujući i privatni i javni sektor, uz pomoć najnovijih znanja iz područja tehnologije i komunikacija, može vratiti povjerenje građana u zdravstvo.

„HealthComm Forum prvi je korak koji smo na putu prema ostvarenju cilja uspješno odradili, pokazavši da su svi dionici svjesni izazova, nužnosti da se izazov riješi, važnosti da surađuju i počnu s konkretnim potezima odmah“, zaključila je Nina Išek Međugorac, direktorica konferencije.