Miljenko Dorić, nekada vrlo istaknuti član HNS-a koji je bio i saborski zastupnik, predao je zahtjev Odboru za mjesnu samoupravu Gradskog vijeća kojim traži da se preimenuje Titov trg u Rijeci jer je Josip Broz bio čelni čovjek totalitarnog režima. Dorić pojašnjava da je riječ o njegovoj osobnoj, a ne stranačkoj inicijativi te naglašava da ona ni u kom slučaju ne znači izjednačavanje komunizma i fašizma niti je riječ o negiranju uloge antifašističke borbe što je tipično za dnevnopolitičke obračune u Hrvatskoj, piše Novi list
Cilj je inicijative, kao i brojnih sličnih inicijativa koje se provode širom Europe, da se sve političke zločine totalitarnih režima nazove pravim imenom, osude njihovi izvršitelji i naredbodavci, a rehabilitiraju žrtve i njihove obitelji', izjavio je Dorićza Novi list
Na pitanje zašto baš on kao HNS-ovac pokreće inicijativu koju čak ni stranke desnog centra u Rijeci ne pokreću, kao recimo HDZ, Dorić odgovara da njegova inicijativa nema veze ni s lijevom ni desnom opcijom i da je riječ o prije svega moralnom i civilizacijskom pitanju.
'Više se nitko ne može skrivati iza neobaviještenosti kada je riječ o zločinima nakon rata u bivšoj Jugoslaviji koji su počinjeni protiv unutarnjih neprijatelja. Red je da se o tome progovori', poručio je Dorić.
Danas samo član Savjeta HNS-a u Zahtjevu za preimenovanje ulica i trgova koji nose ime po čelnim ljudima bivših totalitarnih režima podsjeća da brojni dokumenti Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe pozivaju na odbacivanje svih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupka te posebno osuđuju sve zločine i postupke bivših totalitarnih režima, kako one s nacističko-fašističkim, tako i one s komunističkim predznakom.
'Jedna od mjera u odbacivanju totalitarnih režima jest i udaljavanje njihovih simbola iz javnog života, između ostalog i preimenovanjem ulica, trgova, parkova, javnih i drugih ustanova koje nose imena čelnika tih režima. Nažalost, u Hrvatskoj taj proces nije u potpunosti dovršen. U Rijeci su, na primjer preimenovane neke ulice koje su nosile ime po narodnim herojima iz drugog svjetskog rata, koji zasigurno nemaju nikakve veze s poslijeratnim komunističkim zločinima – primjer je Olga Ban, dok jedan od riječkih trgova i dalje nosi ime čelnog čovjeka tog poslijeratnog totalitarnog režima. Konkretno, zaključkom Gradskog narodnog odbora u Sušaku, Primorski vjesnik, IV/1946, broj 268, tadašnji Trg bana Josipa Jelačića preimenovan je 1946. godine u Titov trg', podsjeća Dorić koji je sudjelovao u prihvaćanju deklaracija u Vijeću Europe i u Hrvatskom saboru kojim se osuđuju zločini totalitarnih sustava.
Obersnel protiv inicijative
Iako će konačnu odluku donijeti Gradsko vijeće, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ne vidi potrebu za preimenovanjem Titovog trga.
'Moje je osobno mišljenje da se Tita ne može promatrati kao vođu totalitarnog režima u klasičnom smislu riječi jer je i u Ustavu navedeno da se državnost temelji na odlukama ZAVNOH-a. Bez narodonosolobodilačke borbe i Tita ne bi bilo Hrvatske u današnjim granicama, a naročito se to odnosi upravo na Rijeku i ostale dijelove koje je prisvojila Italija. Zahvaljujući političkom i vojnom djelovanju Josipa Broza Tita ti su dijelovi vraćeni Hrvatskoj. Bilo je u njegovom djelovanju dvojbenih odluka, ali neka se time bave povjesničari. U kontekstu Rijeke i pokreta nesvrstanih Tita se ne može uspoređivati sa Staljinom ili Hitlerom', izjavio je Obersnel.
Reagirala službeno nije ni Dorićeva stranka HNS, međutim predsjednik riječkog HNS-a Miroslav Matešić osobno misli da nema prijeke potrebe za promjenom imena trga.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
