Hoće li 200.000 kuna državne potpore za samozapošljavanje motivirati iseljenike da se vrate u Hrvatsku? Hoće li 175.000 kuna potaknuti građane da iz velikih gradova odu u manje razvijene krajeve otvarati vlastite obrte? Kako danas žive roditelji odgojitelji koji su ostali bez potpora u glavnome gradu? Kako izbjeći potpunu demografsku katastrofu Hrvatske?
Državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić, upitana kako ćemo izbjeći demografski slom jer će nam primjerice ove godine umrijeti 60.000 ljudi, a roditi 30.000 djece, rekla je da moramo biti svjesni i situacije u kojoj se nalazimo u zadnje 2 godine.
Josić je dodala kako unazad pet godina, na čelu s Plenkovićem, su se provodile mjere, ali u ovom trenutku ne može reći kakav rezultat imaju jer je prije dvije godine krenula pandemija i da se mora priznati kako je zavladala velika nesigurnost među stanovništvom.
'Osim što smo imali taj zdravstveni dio koji nosi sa sobom i određenu smrtnost, pogotovo starijih, a znamo da je hrvatska populacija prilično stara, nosila je i smrtnost starijih od 65 godina i to u prilično velikom broju. Naravno da mladi ljudi nisu osjetili sigurnost da bi se u tom trenutku vezali, sklapali brakove niti planirali roditeljstvo i ta su roditeljstva i odgođena', rekla je Željka Josić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Oko mjere poticaja od 200.000 kuna Josić je rekla da se to odnosi na aktivnu politiku samozapošljavanja.
'Hrvatski državljani i u Hrvatskoj i oni koje želimo vratiti imaju jednake mogućnosti iskoristiti potporu za samozapošljavanje od 150.000 kuna. Za povratnike koji su u zadnja 24 mjeseca barem 12 mjeseci radili u EU mogu dobiti još 50.000 kuna. Također moraju zadovoljiti neke uvjete da bi mogli koristiti tu mjeru. Dodatni poticaj od 25.000 kuna mogu dobiti građani za unutarnje migracije iz krajeva koji su bolje razvijeni u one koji su slabije razvijeni. Ne možemo reći da je to jedina mjera i da na njoj leži naša demografija.', objasnila je Josić ističući kako je Vlada uvela cijeli niz mjera.
'Naravno da bi mi htjeli još mjera i težimo k još kako bi zadržali što veći broj hrvatskih stanovnika ovdje. U Uredu je trenutačno aktivna radna skupina koja se bavi zakonom o roditeljskim potporama, no moramo biti svjesni situacije da to nije jedino davanje, jedina potpora. Da bi ljudi ostali moraju imati uvjete, moraju imati usluge koje će im omogućiti i kvalitetu života, mogućnost zapošljavanja, stvaranja obitelji, stanovanja, da njihovo dijete ima kvalitetnu uslugu u vrtiću, da ima osnovnu školu u blizini, a ako je udaljena kvalitetnu prometnu povezanost. Niz stvari će utjecati i na ostanak i na formiranje obitelji', rekla je Josić.
Na pitanje boji li se prijevare da će netko otvoriti fiktivnu tvrtku, a onda raditi na crno u Njemačkoj Josić je rekla kako se ne boji jer će se koristiti određeni mehanizmi koji će spriječiti eventualne prijevare.
Predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac smatra da je ova mjera prigodničarska, usmjerena vrlo uskoj populaciji i misli da to njih sistemsko rješenje.
'Mislim da u Hrvatskoj trebamo raditi na tome da imamo dobru vlast, da imamo dobru državu i dobro društvo za sve građane, za one koji su u Hrvatskoj i one koji nisu. Ako ostvarimo takve uvjete koji će svima pristupati jednako, imati jedan porezni sustav koji će jednako pogodovati majkama, obiteljima, pojedincima, poduzetnicima onda će to biti zemlja u kojoj će svi željeti živjeti, pa i oni koji se vraćaju iz inozemstva. To će biti jedno društvo, dobra država, dobra ekonomija', naveo je Gotovac.
'Ovako, imati nekog tko se vraća iz inozemstva, pa ćemo onda teret mjere koja se plaća tim ljudima prebacivati na one koji su sada u Hrvatskoj. Time njih prisiljavati da odu van. Bit će lijepi začarani krug. Svake dvije godine će netko otići van, onda se vratiti, uzeti svoj poticaj i reći 'ja sam sada nešto dobio'. To je neka specifična vrsta cirkularne ekonomije u Hrvatskoj kod koje, bojim se, da je samo stvar čistog populizma. Kao da su neki izbori na pragu, 'sada ćemo nešto darivati, davati'. Ne vidim da to može dati učinka. Možda ćemo kada krenemo u ovu emisiju ići preko Harmice pa vraćati se preko Macelja ili Pasjak-Rupe pa onda vidjeti možemo li i tu dobiti neku mjeru kada se vraćamo u Hrvatsku i profitirati. To je zapravo dućan za neku vrstu profitiranja.', rekao je Gotovac.