Hrvatska bi, prema pisanju Glasa Slavonije, vrlo vjerojatno trebala postati veliki uvoznik i kokošjih jaja, proizvoda kojeg je do sada imala u samodostatnim količinama, no zbog prilagodbi propisima i direktivama Europske unije te pri njezinu ulasku u EU ispregovaranim prijelaznim razdobljima, to više ne bi trebalo biti tako.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 750 milijuna komada jaja ili 175 jaja po stanovniku. Tako je naša zemlja prema potrošnji jaja po stanovniku u donjoj skupini zemalja EU-a, ali je među vodećima kada je u pitanju njihovo izravno konzumiranje. Naime, dok se u najrazvijenijim zemljama jaja jedu uglavnom kao prerađevine, odnosno kao dodaci drugim proizvodima, u Hrvatskoj se i danas najčešće jedu kuhana ili pečena 'na oko' i kao kajgana. To i stoga što su jeftina jaja zapravo 'sirotinjsko meso' i odličan proizvod zamjena skupom mesu.

No, ako se nešto hitno ne učini, Hrvatska će u dogledno vrijeme u velikom obujmu ostati bez vlastitih jaja, a ona će, što bi drugo, enormno poskupjeti i možda postati hrana bogatih. Naime, u sljedećih deset mjeseci proizvodnja jaja rapidno će padati jer će hrvatski farmeri prestajati s njihovom proizvodnjom. Razlog je u tome što je njihova oprema zastarjela, odnosno nije u skladu s EU normativima za kokoši nesilice u kaveznom uzgoju koje su hrvatski pregovarači prihvatili u pristupnim pregovorima.

U Hrvatskoj danas ima registriranih 170 farmi za proizvodnju kokošjih konzumnih jaja u rasponu kapaciteta od 100 do 300 tisuća kokoši, odnosno ukupno 2,4 milijuna koka. Za sada samo u devet farmi ukupnog kapaciteta 606.930 nesilica kokoši nesu jaja u takozvanom obogaćenom kaveznom uzgoju, odnosno u novim kavezima koji udovoljavaju svim uvjetima EU-a, kakva je i ona najusvremenija - osječkog Žita kod Vuke. Preostale farme još imaju stare tijesne kaveze čiji vlasnici, sukladno prihvaćenim pretpristupnim perogovorima, od 1. srpnja u njih više ne smiju useljavati mlade pilenke.

Nadalje, sukladno propisima, iz farmi useljenih prije 1. srpnja jaja se smiju plasirati na tržište samo u Hrvatskoj, do isteka proizvodnog ciklusa, što je u najboljem slučaju još kojih 15 mjeseci. A to pak znači da će se u takvim farmama sljedećih 12-13 mjeseci proizvodnja gasiti, ako stari kavezi ne budu zamijenjeni novima. A izgledi da će svi vlasnici farmi sa starim kavezima, a takvih je računa se oko 95 posto, do kraja proizvodnje pripremiti zamjenu s kavezima koji udovoljavaju propisanim uvjetima minimalni su, bolje reći - nikakvi. To više što za zamjenu starih kaveza novima po jednoj kokoši treba uložiti najmanje 20 eura! Proizvođači jaja, posebno oni manji, taj novac nemaju i teško će na bilo koji način do njega doći.

Opširnije pročitajte OVDJE.