Motivi zbog kojih se spominju Dalić i Prka su različiti, bivši šef PBZ-a među zadnjim je “teškašima” ostao bez pozicije šefa jedne velike banke, slovi kao nacionalno osviješten bankar i sa te strane draži je desnoj, ali i tehnomenadžerskoj struji vladajuće stranke. Martini Dalić to bi mjesto osiguralo častan uzmak iz Banskih dvora, piše Večernji list.

Na to mjesto računa i sadašnji guverner Boris Vujčić, a javno se iz Vlade nije mogla čuti informacija koja bi dovela u pitanje njegov drugi mandat, no nema ni potvrde da će Vujčić doista i biti kandidat saborskog odbora za imenovanja za tu poziciju.

Prema jednim izvorima, izbor vodstva središnje banke jednostavno još nije dospio na dnevni red Vlade te bi se premijer sredinom travnja mogao pozabaviti tom temom, a po drugima zauzetost premijera nije glavni razlog što se oteže s objavom kandidata jer u HDZ-u traju ozbiljna lobiranja tko će zasjeti u guvernersku fotelju.

Ako bi se sudilo prema prošlotjednoj raspravi u parlamentu o polugodišnjem izvještaju HNB-a, koja je prošla bez većih trzavica između HDZ-a i SDP-a, o radu Hrvatske narodne banke postoji prešutna suglasnost dviju vodećih stranaka, no to još ne znači da se izbor guvernera neće prometnuti u političku trakavicu i aferu.

Ni Božo Prka ni Martina Dalić svojim izjavama nisu podržali kuloarske informacije, ali mnogo ih je koji bi se kladili na Božu Prku. Za čovjeka koji je u vrhu politike i bankarstva 30 godina Prka nema značajnijih mrlja, no može mu se prigovoriti svojevrsni sukob interesa jer bi na čelo HNB-a došao s pozicije šefa privatne banke u stranom vlasništvu.

U završnici mandata Vujčić ustrajno promovira i brani svoj plan za uvođenje eura, koji bi, ako prođe, mogao postati hrvatska valuta oko 2025.