Po podacima koje je Hrvatska narodna banka objavila u petak, višak na kapitalnom računu lani je iznosio 237 milijuna eura pa saldo tekućeg i kapitalnog računa pokazuje višak od 2,14 milijarde eura.

"Unatoč pogoršanju salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem tromjesečju, na razini cijele 2017. višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance povećao se i iznosio je 4,4 posto BDP-a, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u 2016. godini. Pritom su povećanju viška pridonijeli daljnji rast neto izvoza usluga i smanjenje manjka na računu primarnog dohotka (zbog pada dobiti banaka na temelju rezervacija za kredite vezane uz koncern Agrokor)", navode analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u komentaru platne bilance.

Najnoviji podaci središnje banke pokazuju da je Hrvatska lani, petu godinu za redom, na računu tekućih transakcija ostvarila suficit, pri čemu su pozitivna kretanja zabilježena na računu usluga, kao i na računu sekundarnog i primarnog dohotka, dok su nastavljena negativna kretanja na računu roba.

Naime, deficit na računu roba lani je iznosio 8,16 milijardi eura, što je za 817 milijuna eura ili 11,1 posto više nego godinu prije.

Višak, pak, na računu usluga lani je zabilježio rast za 620 milijuna eura ili za 7,1 posto, na 9,3 milijarde eura.

Na takva su kretanja ponajprije utjecali rekordni prihodi od turizma odnosno potrošnje stranih gostiju u Hrvatskoj. Prihodi od turizma tako su lani iznosili 9,49 milijardi eura, što je za 9,9 posto ili 858 milijuna eura više nego 2016.

Lani su ostvarena pozitivna kretanja i na računu sekundarnog dohotka na kojemu je višak iznosio 1,84 milijarde eura, što je u odnosu na godinu ranije porast za 34,3 posto ili za 470 milijuna eura.

Manjak, pak, na računu primarnog dohotka je smanjen za 422 milijuna eura ili za 28,1 posto, na 1,08 milijardi eura.

U četvrtom tromjesečju manjak na tekućem i kapitalnom računu povećan za 200 milijuna eura

Podaci središnje banke samo za četvrto tromjesečje prošle godine pokazuju da je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak u iznosu od 620 milijuna eura, što je za 165 milijuna eura više nego zadnjem tromjesečju 2016.

Takva su kretanja poglavito posljedica pogoršanja salda u razmjeni roba i usluga s inozemstvom. Istodobno se zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija tek neznatno pogoršao, dok se manjak na računu primarnog dohotka blago smanjio, ističu analitičari HNB-a.

Naime, povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom nastavilo se i u četvrtom tromjesečju prošle godine (za 112 milijuna eura, na 1,69 milijardi eura), pri čemu je, kako napominju iz HNB-a, dinamika rasta izvoza i uvoza bila jednaka (za 6,9 posto).

Na računu usluga, pak, višak je smanjen za 60 milijuna eura i iznosio je 642 milijuna eura. To je smanjenje neto izvoza usluga, kako objašnjavaju iz HNB-a, rezultat znatno snažnijeg rasta uvoza od rasta izvoza usluga (17,9 posto prema 7 posto).

Tome je, dodaju, poglavito pridonijelo izraženo povećanje turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, za gotovo polovinu, dok je rast prihoda od turizma iznosio 10,1 posto.

U zadnjem lanjskom tromjesečju ostvareni su prihodi od turizma u iznosu od 807 milijuna eura, dok su rashodi odnosno potrošnja hrvatskih turista u inozemstvu dosegnuli 366 milijuna eura.

Manjak na računu primarnog dohotka u zadnja tri mjeseca prošle godine iznosio je 145 milijuna eura, što je za 28 milijuna eura manje nego u četvrtom kvartalu 2016. godine.

"Blago smanjenje manjka na računu primarnog dohotka u četvrtom je tromjesečju 2017. ponajprije posljedica manjih kamatnih troškova po inozemnom dugu, a primjetan je i rast neto prihoda na osnovi naknada zaposlenima. S druge strane, nepovoljno je na saldo računa primarnog dohotka djelovao rast neto rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja (dividende i zadržana dobit) s obzirom na to da je poboljšanje poslovnih rezultata domaćih poduzeća (poglavito u sektorima građevine i poslovanja s nekretninama) i banaka u stranom vlasništvu nadmašilo poboljšanje poslovnih rezultata inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu", objašnjavaju iz HNB-a.

Na računu sekundarnog dohotka u zadnjem je kvartalu prošle godine ostvaren višak od 522 milijuna eura, što je za 135 milijuna eura više nego godinu prije.

Kod kapitalnih transakcija, pak, zabilježeno je smanjenje viška, sa 211 milijuna eura u zadnjem tromjesečju 2016. na 54 milijuna eura u zadnjem lanjskom kvartalu.

"Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u četvrtom se tromjesečju 2017. neznatno pogoršao, pri čemu je ostvaren rast neto prihoda od sekundarnog dohotka, dok je kod kapitalnih transakcija zabilježen pad. Takva kretanja u prvom redu odražavaju kretanje obujma transakcija s proračunom EU-a. Iako su se ukupni prihodi po osnovi transakcija s proračunom EU-a blago povećali, krajnjim je korisnicima raspoređeno značajno više sredstava za tekuće namjene, dok je iznos raspoređenih sredstava kapitalne namjene znatno smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", komentar je analitičara HNB-a.

Na financijskom računu platne bilance u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježen je neto priljev kapitala od 600 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju 2016. godine.

Iz središnje banke pritom napominju da je znatan neto priljev kapitala zabilježen na računima portfeljnih i izravnih ulaganja, a, nešto manje izraženo, i na računu ostalih ulaganja. Istodobno su se povećale bruto međunarodne pričuve.

Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja u četvrtom tromjesečju 2017. iznosio je 600 milijuna eura, što je povećanje za 200 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje 2016. Pritom su se, kako navode iz HNB-a, povećale zadržana dobit poduzeća i banaka u vlasništvu nerezidenata kao i dužničke obveze poduzeća prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu, dok su nova vlasnička ulaganja nerezidenata u Hrvatsku bila razmjerno skromna i iznosila su samo 100 milijuna eura, neznatno ispod razine iz četvrtog tromjesečja 2016. godine.

"Snažan neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja (od 800 milijuna eura) najviše je rezultat povećanja negativne neto inozemne pozicije sektora države koja je izdala međunarodnu obveznicu za potrebe refinanciranja obveza cestarskih poduzeća prema domaćim kreditnim institucijama, ali manjim dijelom i prema međunarodnim kreditorima. Blagi neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 100 milijuna eura) posljedica je izraženijeg smanjenja inozemne imovine od obveza. Bruto međunarodne pričuve znatno su se povećale (za 800 milijuna eura) kao rezultat otkupa deviza od poslovnih banaka", ističu iz središnje banke.