Kako je naveo na šestom susretu guvernera regije u organizaciji poslovnog tjednika Lider, središnje banke u svijetu počinju postupno dizati kamatne stope.

"Prošli smo razdoblje kada su kamatne stope bile izuzetno niske", ustvrdio je Vujčić, podsjetivši da američki Fed već podiže kamatne stope, a Europska središnja banka (ECB) je pred očekivanim smanjenjem kvantitativnog monetarnog popuštanja.

Ocijenio je dobrom viješću, jer to znači da gospodarstvo raste i da se monetarna politika može vratiti u normalu, "s normalnim kamatnim stopama, koje više neće biti nula a ponegdje čak i negativne".

Osvrnuvši se na udjel loših kredita u ukupnim plasmanima banaka, koji je kao posljedica dugotrajne krize krajem 2014. dosezao 18 posto, da bi se krajem 2017. spustio na 11,4 posto, Vujčić očekuje da bi on ove godine pasti na jednoznamenkasti postotak.

Smanjenju udjela loših zajmova pomogla je njihova prodaja. Vujčić je tako naveo da je Hrvatska imala najveću prodaju loših zajmova u usporedbi sa zemljama središnje i istočne europe.

Po podacima HNB-a, naime, u prošloj godini ukupno je prodano 8,4 milijarde kuna potraživanja, a kupoprodajna je cijena bila 2,43 milijarde kuna. Vujčić međutim ističe da prodajom loših kredita oni nisu riješeni, nego su samo uklonjeni iz bilanci banaka, pa su iz ingerencije središnje banke preseljeni na sudove.

Ključno na čemu sada treba raditi je pravni okvir za rješavanje loših kredita, izjavio je Vujčić.

Po njegovim riječima, Ministarstvo pravosuđa, zajedno s HNB-om i EBRD-om, dogovorilo je seriju seminara za suce visokih trgovačkih sudova o tome kako rješavati te slučajeve, prvenstveno u tretmanu problema s gruntovnicom i zaštitom osiguranih potraživanja, razvrstavanja klasa potraživanja i dr.

"Ideja seminara nije samo obrazovanje sudaca nego i da dođemo do amandmana na Zakon o stečaju te možda sredinom godine Ministarstvo pravosuđa predloži amandmane na taj zakon, koji bi omogućili lakše rješavanje loših zajmova", rekao je Vujčić.