'Situacija je gora nego prije jer dramatično raste broj ljudi koji dolaze i pokušavaju prijeći na sigurno tlo Europe. Jasni su razmjeri kriza od Afrike do Bliskog istoka te nemogućnost Europske unije i svih globalnih mehanizama da se učini nešto po tom pitanju', kaže Dragičević.

Smatra da su 10 interventnih mjera, koje su objavili ministri unutarnjih i vanjskih poslova EU-a, korak ka pokušaju da se dođe do rješenja situacije, ali da smo od rješenja i dalje jako daleko. Razlog tome je, ističe Dragičević, konstrukt Europske unije koji onemogućuje stvaranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Upravo zbog toga EU se nije u stanju uhvatiti u koštac s terorizmom i posljedicama tzv. posredničkih ratova, koje zapadne države vode u Africi i na Bliskom istoku.

Budući da je Hrvatska zemlja na granicama Europske unije, zanima je koji je stav naše politike o toj situaciji i pita se hoće li talijanski predsjednik Sergio Mattarella, koji u petak stiže u Hrvatsku, zatražiti pomoć od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u pokušaju Italije da se nosi s najgorom imigrantskom krizom do danas.

Dragičević je uvjerena da Hrvatska još uvijek, nažalost, uopće nije svjesna svih problema koje ilegalna imigracija nosi sa sobom, premda je imigracija jedno od ključnih pitanja današnjeg svijeta. Globalna kriza, nezaposlenost, ostarjela europska populacija i sve veća potreba za radnom snagom, uz istodobno jačanje radikalne desnice i ksenofobije te ratove diljem Afrike i Bliskog istoka, stavili su imigraciju na vrh liste globalnih, a napose europskih političkih problema.

'Kao i gotovo cijela Europa, i Hrvatska je suočena s ekonomskom i demografskom krizom, izražen je problem nezaposlenosti mladih i pitanje je hoćemo li i kad osjetiti probleme koji danas muče zemlje s duljom imigrantskom poviješću. Posve smo nesvjesni toga koliko su to za nas i našu skoru budućnost važna pitanja, zgražamo se i potreseni smo tragedijom koja nam se događa pred vratima, ali moramo shvatiti i da nas se ta situacija itekako tiče', upozorava Dragičević.