Nakon nedjeljnih izbora za gradsku skupštinu Hamburga tamošnji politički analitičari zaključuju da pobjeda SPD-a ne mora značiti ama baš ništa. Naime, njemačka politička scena je već nekoliko godina pod utjecajem masovnog razočaranja glasača u političku klasu i institucije države, što je dovelo do pojavljivanja Lijeve stranke u Bundestagu, kao i rasta Zelenih u anketama. Ova godina se pak smatra politički prijelomnom za kancelarsku poziciju Angele Merkel, s obzirom da su hamburški izbori bili tek početak serije pokrajinskih izbora i na zapadu i na istoku Njemačke
Hamburg je specifičan po tome što su u njemu na vlasti zajedno bili konzervativni CDU i Zeleni, a koalicija se raspala nakon povlačenja omiljenog gradonačelnika Olea von Beusta.
Njegov nasljednik Christoph Ahlhaus uspio je sa Zelenima izdržati tek nekoliko mjeseci, nakon čega je koalicija pukla i zakazani su prijevremeni izbori.
Na njima Zeleni nisu prošli dobro, osvojivši tek 11 posto glasova, iako na nacionalnom nivou u anketama dobivaju između 20 i 30 posto. Jednako loše su prošli njihovi bivši koalicijski partneri, koje je Ahlhaus spustio na 21,9 posto, što je katastrofalan gubitak od dvadesetak posto.
Jedini pravi trijumf ovih izbora može se pripisati SPD-u i njihovom kandidatu Olafu Scholzu, koji je za socijaldemokrate osvojio čak 48 posto glasova, nakon deset godina u opoziciji.
Scholz je i budući gradonačelnik Hamburga, grada koji ima status savezne pokrajine i utjecaj na događanja u saveznoj politici.
Ipak, njemački komentatori upozoravaju da se iz ovih izbora ne trebaju izvlačiti dalekosežni zaključci, s obzirom da SPD u ostatku države dobiva oko 25 posto, što je previše slab rezultat za stranku koja se smatra narodnom.
Zeleni u Hamburgu nisu bili u prilici ispuniti sav izborni potencijal koji im predviđaju istraživanja javnog mijenja, s obzirom da su bili u koaliciji s konzervativcima i svojim istupanjem iz nje izazvali izbore. Demokršćani su u gradonačelničku utrku poslali iznimno slabog kandidata, bez političkog iskustva, koji je i osobno itekako zaslužan za gubljenje 20 posto glasova na ovih izborima, zbog serije gafova koje je počinio u kampanji.
Iznenađujući oporavak liberala
Možda je ipak najveće iznenađenje hamburških izbora što su liberali ipak uspjeli prijeći prag i uzeti 6,6 posto glasova.
Pobjeda Olafa Scholza na hamburškim izborima bi mogla imati posljedice za unutarnje odnose u SPD-u, jer je Scholz poznat kao metodičan i analitičan političar, dakle prava suprotnost aktualnom predsjedniku stranke Sigmaru Gabrielu, koji voli biti među ljudima i ostajati upamćen po opasnim izjavama.
Scholz svojih skoro 50 posto na izborima u Hamburgu može zahvaliti i obraćanju biračima centra, što je skupina koju je SPD u proteklo vrijeme zanemarivao, vraćajući se svojim radničko-ljevičarskim korijenima. No bez glasača centra očito nema pobjede za SPD, pa analitičari predviđaju da će se i Sigmar Gabriel početi više baviti tom vrstom glasača, a ne samo druženjem sa sindikatima.
Za Angelu Merkel gubitak Hamburga svakako jest udarac, zaključak je njemačkih komentatora, no mnogo je važnije kako će proći izbori u pokrajini Baden-Wuerttenberg, u kojoj CDU vlada kontinuirano već pola stoljeća. Izbori su zakazani za ožujak, a u anketama još uvijek vode Zeleni, kojima će također biti važno dokazati da mogu izboriti velike izborne pobjede i u realnosti, a ne samo u ispitivanjima javnog mijenja.
