Jedite zrikavce! Pripremajte ih na lešo, brudet i gulaš, jedite ih pohane i pržene, mijesite od njihova brašna rezance, od samljevenih radite pljeskavice, kandiranima ukrašavajte torte.

Zrikavci ili cvrčci imaju dvostruko više proteina i četiri puta manje masnoće od govedine, više kalcija od mlijeka, više željeza od špinata, više vitamina i minerala od golemih četveronožaca koje tovimo i glođemo, poručuju Johanna B. Kelly i Cameron Marshad u tek prikazanom američkom dokumentarcu o hrani budućnosti.

Do 2050. svi ćemo ih jesti i biti jako sretni ako uspijemo u želudac ubaciti jedan obrok dnevno, predviđaju autori dokumentarca 'Gateway Bugs'. Razlog je, naravno, munjevito razmnažanje Zemljana – za trideset i koju imat ćemo za trpezom 2.5 milijarde gladnih usta više, a nećemo ih moći nahraniti skupim pilećim krilcima, špekom i biftekom, čijom proizvodnjom dramatično zagađujemo okoliš i trošimo resurse. Kako god okrenete, krava u budućnosti gubi bitku s cvrčkom i mravom, jer se za proizvodnju pola kilograma govedine troši 8.000 litara, a za istu težinu insekata samo četiri litre vode. Insekti su budućnost, poručuje Europska unija, ponudivši 4.32 milijuna eura nagrade najboljim promotorima spasonosne hrane.  

Priču o cvrčku i mravu spominjemo u trenucima kada iz Afrike stižu dramatične vijesti o galopirajućoj gladi. Ova bi godina mogla biti najgora u zadnja tri desetljeća, upozorava prošloga tjedna The Guardian. U četiri zemlje ugroženo je 20 milijuna života. Dijelovi Južnog Sudana već su proglašeni područjem gladi. Pet godina nakon što je glad u Somaliji odnijela 250.000 života, šest milijuna Afrikanaca ove godine ne može preživjeti bez vanjske pomoći. Neposredno su ugroženi Jemen i sjeveroistočni dijelovi Nigerije. Od gladi bi u tim zemljama ove godine moglo umrijeti najmanje 1.4 milijuna djece, ionako već šokantno neuhranjene i u paketu s diarejom, upalom pluća, ospicama i kolerom. Razlozi katastrofe su strašna suša, stalni oružani sukobi, očajne vlade i nepodnošljiv izostanak međunarodne pomoći. Ujedinjeni narodi računaju da je za neposrednu pomoć potrebno 5,6 milijardi dolara, ali trenutno je dostupno tek dva posto, jer se donatori – piše The Guardian – drže starog običaja recikliranja starih obećanja, a od konkretne pomoći ni traga.

Budući da nevolja nikada ne dolazi sama, iz Afrike također stiže vijest o munjevitom širenju opasnog nametnika sovice prizemljuše, prijeteći stotinama hektara kukuruza u većem dijelu kontinenta. Gusjenica se u zadnjoj fazi razvoja pretvara u insekt i može poharati do 70 posto uroda. Situacija je toliko dramatična, da se prije desetak dana na hitnom sastanku UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) tražio žurni odgovor na krizu. Nametnik je stari poznanik američkih i brazilskih farmi kukuruza, a u Afriku je najvjerojatnije doletio nekim zrakopovom.

U Africi je hrane tako sve manje, a ni najveći optimisti, uz sve mrave i cvrčke, nemaju ideju kako prehraniti Crni kontinent, kada se on sljedećih dekada podeblja s 1.,3 milijarde novih stanovnika, kao da se na njega ukrca cijela mnogoljudna Kina. Do 2050. svaki će četvrti stanovnik Zemlje biti Afrikanac, a Afrika će 2050. biti jedina regija s rastom nataliteta.

Glad se također širi Venezuelom. Zemlja prepuna nafte, gdje je ne tako davno litra goriva bila četiri puta jeftinija od litre mineralne, danas grca u dugovima, divljačkoj inflaciji i posljedicama očajne politike. Nestašica hrane dosegnula je takve razmjere, javlja BBC, da je tijekom 2016. svaki četvrti građanin Venezuele u prosjeku izgubio 8.6 kilograma težine. Ne pomaže niti kopanje po kontejnerima za smeće, jer su u potrazi za hranom počele stradavati zaštićene životinjske vrste. Američki Miami Herald piše da biolozi sa Sveučilišta Zulia organiziraju grupe za praćenje krivolova na flaminga i divovske mravojede.

U tim okolnostima nije se na odmet prisjetiti ideje indijske glumice Freide Pinto s filmskim stažom u američkim i britanskim filmovima. Na njezinu je inicijativu tvrtka za distribuciju donirane hrane 'Copia' podijelila gladnim građanima Los Angelesa ostatke jastoga, kamenica, bifteka s tartufima i pozlaćenih kokica preostalih nakon večerice na nedavnoj 89. podjeli Oskara. Nakon što su se omrsili Emma Stone, Casey Affleck, Linus Sandgren i ostatak društva, ostalo je hrane za nasititi 800 ljudi. Mrvice s holivudskog stola pokupili su uglavnom stanovnici Los Angelesa koje bi Donald Trump rado vidio s druge strane američko-meksičke granice.

Milijuni izbjeglica i 310.000 ubijenih krvava su žetva rata u Siriji koji sljedeći tjedan, 15. ožujka, bilježi šest godina od početka sukoba. Smetnje u govoru, nekontrolirano mokrenje, noćne more, gutanje opojnih droga da suzbiju paničan strah od nasilja, nevidljive su rane 71 posto sirijske djece. To su tipični simptomi toksičnog stresa i post-traumatskog stresnog poremećaja, piše Die Zeit, objavivši rezultate novog istraživanja humanitarne organizacije Save the Children o psihičkom stanju najmlađih žrtava. Bez liječničke i psihološke pomoći, preživjelu traumatiziranu djecu kasnije čekaju rizici od bolesti srca, zlouporabe droga, alkohola i psihičke bolesti kao što je depresija.

Mali Afrikanci gladuju, sirijska djeca slažu traumu na traumu, a Europa brine svoje brige. Nizozemsku 15. ožujka očekuju parlamentarni izbori pa nacionalist Geert Wilders s pristašama protuislamske Stranke za slobodu juriša na tursko veleposlanstvo u Den Haagu. Protestom protiv turskih političara koji na skupovima u Njemačkoj i Nizozemskoj žele pridobiti tamošnje Turke za glasanje o proširenju ovlasti Recepa Erdogana, Wilders, naravno, lovi domaće birače.

Predsjednički izbori se također bliže u Francuskoj, a konzervativac Francoise Fillon ne odustaje od kandidature, unatoč pokrenutoj službenoj istrazi zbog navodnog fiktivnog zapošljavanja supruge u svom kabinetu.

U svibnju se u Njemačkoj održavaju regionalni izbori u Schleswig-Holsteinu i North-Rhine Westphaliji, a u rujnu parlamentarni. U isto doba slijede lokalni u Ujedinjenom Kraljevstvu. I Hrvati se zagrijavaju za lokalne izbore. A do tada s lažnim putnim nalozima i deviznim dnevnicama mogu skoknuti do Pariza, Londona i Berlina.

P. S. Rumunje lovi nova moda: umjesto uobičajenih prof., dr., ing. ili  mr., zaposlenici u IT tvrtkama ispred imena na ulaznim vratima svojih domova sve češće stavljaju titule tipa manager društvenih mreža, blogger ili programer. I u nas ćete na posjetnicama ili na LinkedInu naći kićene titule. Ako na LinkedInu pročitate da je netko 'CEO i vlasnik tvrtke OTDT' znajte da OTDT znači 'od tezge do tezge'.

Titule i nazivi zanimanja sugovornika na američkim malim ekranima također su živopisni: znanstvenik za kruh, specijalist za čokoladno pivo, organizator rezanja sira, menadžer, organizator i povjesničar pornografije, specijalni savjetnik za ponašanje mačaka, stručnjak za svemirsko pravo, pingvinolog.

Kad smo već kod titula, podsjećamo na jednu, ne najdužu, ali moćnu. Onu nekadašnjeg ugandskog diktatora Idija Amina Dade: Preuzvišeni, doživotni predsjednik, feldmaršal Al Hadji Doktor Idi Amin Dada, Primatelj Križa pobjede, Gospodar svih životinja na Zemlji i riba u morima, Osvajač britanskog carstva u Africi općenito i Ugande posebno, Neokrunjeni kralj Škotske.