Godišnji izvještaj o radu Vlade Milanović je prvi put predstavio prošle godine, a prema saborskom Poslovniku, predstavlja ga jednom godišnje i to na početku jesenskog zasjedanja Sabora. Prema saborskim pravilima, premijer može govoriti najdulje sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.

Predstavnici klubova, a sada ih je u Saboru 13, imaju pravo govoriti najdulje po 20 minuta. Kada klubovi kažu svoje, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.

Iako je procedura poznata, još uvijek se ne zna što će točno Milanović reći o radu svoje vlade u prethodnih godinu dana. Prošle godine naime nije se mogao pohvaliti baš svim brojkama, no u nekim je područjima ipak došlo do poboljšanja.

Tako je primjerice nelikvidnost u rujnu prošle godine iznosila 35,5 milijardi kuna, a u srpnju ove godine ipak je smanjena na oko 31 milijardu kuna.

Možda najviše uspjeha, barem kada se gledaju brojke, Milanovićeva vlada imala je s objavom tzv. druge liste srama poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. Naime, podnoseći izvještaj prošle godine, Milanović je spomenuo brojku od 70.000 radnika kojima poslodavci ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju doprinose. Takvih je danas, nakon objave famozne liste u srpnju, nešto više od 27.000.

Iako će se predsjednik Vlade možda danas moći pohvaliti ovom brojkom, spominjanje BDP-a neće mu izmamiti osmijeh na lice. Naime posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju realno palo 0,8 posto na godišnjoj razini, i to već 11. kvartal zaredom.

Javni dug, predviđao je prije godinu dana Milanović, trebao je krajem 2013. dosegnuti 190 milijardi kuna. Nažalost, u tom smislu Milanović neće imati dobre vijesti, jer javni dug nastavio je rasti i ove godine te je na kraju ožujka iznosio 221,8 milijardi kuna, odnosno 68 posto BDP-a.

Razloga za optimizam ove godine Milanovićevim je ministrima ipak dao rast industrijske proizvodnje. Ona je lani bila u padu, međutim od početka ove godine raste, s oštrim padom u lipnju. Srpanj je ipak donio bolje vijesti. Kako je prije nekoliko mjeseci izvijestio DZS, industrijska proizvodnja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, u srpnju porasla za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na srpanj prošle godine ojačala je 1,4 posto.

Pozitivni podaci dolaze i sa Zavoda za zapošljavanje. Dok je u rujnu prošle godine HZZ bilježio čak 313 tisuća nezaposlenih, krajem prošlog mjeseca na burzi ih je evidentirano 289.889. Stopa registrirane nezaposlenosti za kolovoz iznosi 17,5 posto, objavio je jučer Državni zavod za statistiku, a riječ je o najmanjoj stopi nezaposlenosti od srpnja 2012. U srpnju ove godine stopa nezaposlenosti bila je 17,8 posto, a u kolovozu prošle godine 18,4 posto.

Iako su to brojke kojima se Milanović može pohvaliti, Hrvatska je i dalje daleko od izlaska iz krize. Kako barem krenuti tom putanjom, Milanović je zastupnicima pokušao objasniti lani. Tada je poručio da će se Vlada usmjeriti na uvođenje reda, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora te izradu, donošenje i provedbu mjera za oporavak i novi rast gospodarstva, no pitanje je je li i koliko u tome uspjela.