Vladajuća danska ljevica premijerke Helle Thorning-Schmidt i oporbena desnica bivšeg premijera Larsa Lokkea Rasmussena praktički su u mrtvoj utrci za pobjedu na parlamentarnim izborima u četvrtak, a presudni utjecaj na ishod mogle bi imati ekonomska i useljenička politika
Helle Thorning-Schmidt prošli je mjesec objavila da je Danska prevladala ekonomsku krizu i obećala dodatnih 5,7 milijarda dolara za zdravstvo, starije osobe i djecu, te je računajući na dobar odaziv tih mjera među biračima raspisala izbore za 18. lipnja.
Thorning-Schmidt po anketama zaostaje za Rasmussenom gotovo od samog početka mandata prije četiri godine, a u trenutku raspisivanja izbora taj zaostatak bio je od sedam do osam postotnih bodova.
Izlaskom iz krize i najavljenim izdašnim socijalnim mjerama razlika se brzo počela smanjivati. Analitičari su odmah procijenili da Thorning-Schmidt jedino u tom trenutku ima izgleda pobijediti oporbenu desnicu.
Po posljednjoj anketi, objavljenoj u ponedjeljak u listu Berlingske, ljevica je zaostatak smanjila na samo 2,5 postotnih bodova, ali je još 17 posto birača neodlučno.
'Stvarno tijesni izbori. Nitko nema jasnu prednost', rekao je AFP-u profesor političkih znanosti na fakultetu u Aarhusu Rune Stubager.
Thorning-Schmidt, koja je 2011. postala prva danska premijerka u povijesti, tvrdi u kampanji da je njezina stranka izvukla zemlju iz ekonomske stagnacije. Rasmussen, premijer od 2009. do 2011., odgovara da je njegova vlada položila sve temelje za to.
Useljenička i integracijska politika dominiraju kampanjom zadnjih dana i mogle bi biti presudne, tvrdi za dpa politički komentator Erik Holstein.
'Useljavanje je među biračima vrlo visoko na ljestvici važnih tema', naglašava Holstein.
Rasmussen optužuje socijaldemokratsku vladu da je preblaga u odobravanju azila i da će on, vrati li se na vlast, smanjiti njihov broj. Najavljuje i smanjenje socijalnih beneficija izbjeglicama.
Gotovo 15 tisuća ljudi zatražilo 2014. azil u Danskoj, dvostruko više nego godinu prije. Premijerka tvrdi da je to zbog vrhunca krize u Siriji i odgovara da je vlada već postrožila mjere za dobivanje azila, prvi puta u 12 godina. Međutim, birači i dalje misle da desnica ima bolja rješenja za suzbijanje useljavanja.
Od porasta broja useljenika najviše političke koristi ima populistička euroskeptična Danska narodna stranka (DF) koja u anketama dobiva oko 18 posto glasova, šest postotnih bodova više nego prije četiri godine.
Ako Rasmussenov desni centar osvoji više mandata špekulira se da bi DF prvi puta u povijesti mogao ući u vladu, iako njihova euroskeptična politika nije u skladu s onim za što se zalažu Rasmussenovi liberali.
Pravo glasa ima otprilike 4,1 milijuna ljudi. Danski parlament ima 179 mjesta, uključujući četiri koja pripadaju autonomnom Grenlandu i Farskim Otocima.
Thorning-Schmidt i Rasmussen
Helle Thorning-Schmidt, visoku, elegantnu 48-godišnju plavušu, svijet je upoznao zahvaljujući kontroverznom 'selfieju' s Barackom Obamom na ispraćaju Nelsona Mandele i mrkim pogledom Michelle Obame koji je pratio to fotografiranje. Kažu i da je nadahnula popularnu televizijsku seriju Borgen u kojoj je glavni lik danska premijerka Birgitte Nyborg.
Na vlast je došla 2011. zahvaljujući financijskoj krizi u zemlji koja je okončala desetogodišnju vladavinu desnog centra.
'Postala je premijerka bez ikakvog ministarskog iskustva. To je rijetkost. Takav slučaj nismo imali 40 godina', rekao je profesor političkih znanosti na sveučilištu u Kopenhagenu Peter Nedergaard.
Socijaldemokrate je preuzela 2005. nakon izbornog debakla stranke. Prije toga bila je relativno nepoznata čak i na domaćoj političkoj pozornici gdje su je zvali 'Gucci Helle' zbog luksuznog odijevanja. Potječe iz danske srednje klase, a diplomirala je političke znanosti u Kopenhagenu. Političko iskustvo stjecala je u Europskom parlamentu od 1999. do 2004. U braku je s Stephenom Kinnockom, sinom nekadašnjeg šefa britanskih laburista. Imaju dvije kćeri.
Lars Lokke Rasmussen naslijedio je 2009. na pola premijerskog mandata prezimenjaka Andersa Fogha koji je imenovan glavnim tajnikom NATO-a. Dvije godine poslije izgubio je izbore. Presudile su mu nametnute mjere štednje zbog finacijske krize i zasićenje Danaca desetogodišnjom vladavinom desnog centra.
Rasmussen (51) za kojeg kažu da je karakterno topliji od svoje političke suparnice, iskusan je i vješt političar koji je već preživio nekoliko malih kriza, uključujući i skandal s korištenjem stranačkih fondova za kupovinu elegantne odjeće.
'Naravno, Dancima je to bilo problematično, ali on je vjerojatno najpametniji političar svog naraštaja', objašnjava Nedergaard.
Pravnik po obrazovanju, Rasmussen je u danski parlament ušao još 1994. Prije nego što je postao premijerom bio je ministar unutarnjih poslova, zdravlja i financija. Tada ga je i Anders Fogh Rasmussen odabrao za nasljednika. Njih dvojica nisu ni u kakvom rodu, Rasmussen je jedno od najčešćih prezimena u Danskoj.
