Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, trebao bi se ovaj tjedan sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem u prvim razgovorima na visokoj razini nakon reizbora predsjednika Donalda Trumpa i njegova obećanja da će 'preuzeti kontrolu' nad Grenlandom.

Grenlanđani ne žele pod kapu SAD-a

Istovremeno, danska premijerka Mette Frederiksen posjetit će Grenland od 2. do 4. travnja radi razgovora s novom vladom tog poluautonomnog teritorija. Njezin posjet dolazi samo nekoliko dana nakon dolaska potpredsjednika SAD-a J.D.-ja Vancea, a koji je optužio Dansku da ne obavlja dobar posao u očuvanju njegove sigurnosti te sugerirao da bi SAD bolje zaštitio strateški smješten otok.

Danska ga kontrolira od 1721. godine, a njezini su dužnosnici više puta poručili predsjedniku Trumpu da Grenland 'nije na prodaju'. No njega to očito ne zanima i čak je u razgovoru za NBC izjavio da ne isključuje ni 'vojnu intervenciju'.

'Trebamo ga. Moramo ga imati. Mrzim to tako reći, ali morat ćemo ga imati', rekao je nedavno u podcastu Vinceu Coglianeseu.

No osjećaji nisu obostrani. Prema podacima koje je objavio Business Insider, a temelje se na istraživanju agencije Verian, provedenom za danske novine Berlingske i grenlandski dnevnik Sermitsiaq, 85 posto Grenlanđana ne želi biti dio SAD-a. Samo šest posto ispitanika izjavilo je da želi postati dio SAD-a dok ih je devet posto neodlučno.

Valja podsjetiti da je Danska 2009. godine dodijelila Grenlandu i njegovih približno 57.000 stanovnika široku autonomiju, uključujući pravo da putem referenduma proglase neovisnost.

Trump je 2019. želio kupiti otok

Iako Trump uporno tvrdi da je taj otok potreban za jačanje američke i međunarodne sigurnosti, priča koja se krije u pozadini ponešto je drukčija. Naime još 2019., tijekom prvog mandata, iskazao je želju za kupovinom Grenlanda, iako nije bilo jasno kako bi to uopće izveo. Idejom se samo spekuliralo, a to je zapravo bio treći poznati pokušaj SAD-a da otkupi Grenland. Prvi se dogodio 1867., za vrijeme predsjednika Andrewa Johnsona, a drugi 1946., kad je predsjednik Truman ponudio 100 milijuna dolara u zlatu za njega.

Otok je imao nešto veću geopolitičku vrijednost u doba Hladnog rata zbog blizine europskom dijelu Sovjetskog Saveza, odnosno Rusije. Na sjeverozapadnoj obali nalazi se i vrlo važna američka vojna zrakoplovna baza te luka Thule. Amerikanci su, naime, okupirali Grenland tijekom Drugoga svjetskog rata kako bi spriječili moguću njemačku invaziju te su na njemu počeli graditi svoje vojne baze.

Trumpovu ideju odbacio je njegov nasljednik Joe Biden, iako je njegova administracija redovito posjećivala Grenland, ali bez ikakvih naznaka o teritorijalnim pretenzijama.

Mineralni resursi u visokotehnološkim industrijama

Glavni razlog zbog kojeg Trump sada, po svaku cijenu, želi Grenland jesu njegove zalihe ruda, nafte i plina. Ako vam to zvuči poznato, niste u krivu. Minerali su u središtu američkih interesa i u Ukrajini. I dok je grenlandska vlada još 2021. formalno zabranila naftne i plinske bušotine zbog njihova utjecaja na klimu, eksploatacija značajnih mineralnih sirovina se nastavlja. No zbog mogućeg negativnog utjecaja na ekološki sustav također je zabranjeno rudarenje urana.

Unatoč određenim zabranama, kompanije iz Australije, Kanade, Velike Britanije, Islanda, ali i Kine, vade mineralne resurse koji su od strateške važnosti na globalnom tržištu zbog sve veće potražnje u visokotehnološkim industrijama i vojnim sektorima.

U cijeloj toj priči prisutni su i Amerikanci, poput kalifornijske tvrtke KoBold Metals, a koja za istraživanje minerala koristi umjetnu inteligenciju i podržavaju je poznati milijarderi poput Jeffa Bezosa i Billa Gatesa. Prema pisanju Reutersa, KoBold je još 2022. koristio dronove za provođenje visokorezolucijskih magnetskih istraživanja te planirao bušenje do dubina između 150 i 400 metara kako bi se došlo do ciljanih metala.

Otapanje leda skraćuje put do Azije

Rudarstvo, međutim, nije jedini izazov na Grenlandu. Taj se teritorij nalazi na prvoj liniji klimatskih promjena, a znanstvenici već godinama izvještavaju o rekordnom gubitku leda. Uz širenje rudarskih mogućnosti, otapanje leda otvorilo je nove brodske rute diljem Arktika, što bi moglo znatno skratiti dostavne pravce. Primjerice, brodovi koji prevoze rude iz pacifičkog područja sada mogu ploviti uz vrh Kanade veći dio godine, skraćujući put do prerađivačkih pogona u Aziji.

Zbog toga su se posljednjih tjedana prosvjednici okupljali u Nuuku, glavnom i najmnogoljudnijem gradu Grenlanda, izražavajući protivljenje Trumpovoj retorici. S obzirom na to da se neovisnost polako nazire na horizontu, mnogi građani sve su zabrinutiji zbog njegovih prijetnji o aneksiji.

Trump pak u svemu tome vidi priliku – i, po svemu sudeći, ne namjerava odustati.