Grenland je posljednjih mjeseci u žiži globalnog zanimanja zbog bizarnih američkih teritorijalnih aspiracija, no taj danski autonomni teritorij postaje sve zanimljiviji i kao turističko odredište. Kako i ne bi: otok nudi čudesnu prirodu, i najednom mnogi žele vidjeti tamošnje goleme ledenjake, sante leda veličine nebodera i druga polarna čudesa.
Možda su i neobične ideje Donalda Trumpa i njegovih pobočnika dijelom pogodovala porastu zanimanja, ali čini se da je mnogo tog novog turističkog zanimanja posljedica vrlo jasne politike: lokalne vlasti žele slijediti primjer Islanda, koji je već godinama meta sve brojnijih turista.
vezane vijesti
Glavni element te politike je pokušaj diversifikacije tamošnje ekonomije. Naime, kao što se mnoge turističke velesile (možda jednom i Hrvatska) žele odmaknuti od turizma kao gospodarske monokulture, vlasti na Grenlandu žele smanjiti udio ribarstva, koji čini oko 90 posto otočkog izvoza. Cilj je, kako kažu, da turizam dosegne 40 posto izvoznih prihoda do 2035. Valja se nadati da imaju ideju kako da jednu monokulturu ne zamijene drugom, za okoliš često opasniju od ribarstva.
Što Grenland nudi turistima
Ako ćemo govoriti o apsolutnim vrijednostima, to bi značilo utrostručiti današnji prihod od turizma, koji je tom otoku 2023. donio oko 250 milijuna eura. Daleko je to od brojki koje bilježe druge turističke zemlje, ali s obzirom da na otoku živi samo pedesetak tisuća stanovnika, svakako je riječ o ozbiljnom novcu. Gostima planiraju ponuditi ono čega imaju u izobilju - izolaciju i svakom atraktivne aktivnosti u polarnom krugu.
Dosad najveći korak napravljen je u listopadu 2024., kad je glavni grad Grenlanda Nuuk otvorio svoj novi međunarodni aerodrom. Ta zračna luka postoji još od 19., no pista joj je bila prekratka za velike avione, pa su letovi bili ograničeni na manje 'propelerce' i manje mlaznjake. Sada je pista produžena na dovoljnih 2200 metara, a izgrađen je i novi terminal. Tako je Nuuk postao bliži nego ikad manje više cijelom svijetu.
Cijene su, doduše, sukladne udaljenosti Grenlanda. Provjerili smo na Skyscanneru, povratna karta od Zagreba do Nuuka, uz presjedanje u Kopenhagenu, 15. srpnja, dakle u srcu ljeta, po osobi je oko 1500 eura. Nemojte ovdje očekivati pogodnosti niskotarifnih prijevoznika, leti se najviše Air Greenlandom. Prije preuređenja aerodroma u Nuuku, svi koji su željeli na Grenland trebali su letjeti do Kangerlussuaqa, bivše američke vojne baze iz vremena Drugog svjetskog rata. Sada se, pak, do glavnog grada otoka može i izravno iz New Yorka, s Islanda, SAS-ovim avionima iz Skandinavije...
Avionski promet je ključan za turistički razvoj, pa lokalne vlasti planiraju proširiti mrežu zračnih luka i drugdje po golemom otoku, recimo u Ilulissatu na sjeveru i Qaqortoqu na južnom dijelu, gdje bi se međunarodni aerodromi trebali otvoriti do kraja 2026.
Neki rezultati se već vide, ali opet ih ne treba promatrati u svjetlu brojki koje bilježe jače turističke nacije. Zrakom je 2023. na Grenland stiglo oko 40 tisuća turista, a mnogo više, oko 76 tisuća stiglo ih je na kruzerima. To je dvosrtruko više nego je bilo zabilježeno u posljednjoj predpandemijskoj godini 2019. Prema službenim statistikama, turizam je već otvorio oko tisuću novih radnih mjesta, što je za tako rijetko naseljenu zajednicu veliki broj.
No, pojavili su se i prvi znakovi opreza prema tako agresivnoj pro-turističkoj politici. Prije dvije godine potpisana je deklaracija o održivom turizmu, kojom pokazuju koliko je važno uskladiti rastuću popularnost i izravne blagodati za lokalno stanovništvo, i održati važne elemente tamošnje kulture. U službenoj turističkoj organizaciji stoga pozdravljaju težnju agencija i drugih sudionika u priči da održe živim ono što doista jest glavni adut Grenlanda.
Problem smještajnih kapaciteta
S povećanim brojem dolazaka pojavio se i problem smještajnih kapaciteta. Vlasti u Nuuku zajedno s turističkim tvrtkama pokušavaju pojačati ponudu za 50 posto do 2030., što znači novih oko 500 kreveta. Odlučili su se na sporiji tempo rasta baš kako bi pokušali uskladiti želju za zaradom i izbjegavanje masovnosti. Kako smo otkrili na Booking.com, sedmodnevni boravak za dvoje u Nuuku od 15. srpnja može se naći u ograničenom broju hotela i apartmana, po cijeni koja se kreće od oko 850 do oko 2500 eura.
No, kad jednom prežalite trošak i dođete na Grenland, što sve taj ledeni otok može ponuditi? Glavni adut je nedirnuta priroda i izoliranost, slično počecima turizma na Islandu. Ponuda obuhvaća mnoge stvari koje se teško mogu doživjeti igdje drugdje na svijetu. Grenland se brendira kao važno odredište pustolovnog turizma, s obilascima ledenjaka i ledenih santi čamcima ili kajacima. Jedna od glavnih atrakcija je fjord Ilulissat upisan na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine, gdje se mogu vidjeti goleme sante koje se odlamaju od ledenjaka Sermeq Kujalleq, jednog od najaktivnijih i najbržih na svijetu.
Greenland je, također, vjerojatno najbolje mjesto na Zemlji za promatranje polarne svjetlosti, jer je praktički bez svjetlosnog zagađenja koje bi pokvarilo taj doživljaj. Tu su i zimske aktivnosti, očekivano popularna je vožnja sanjkama s psećom zapregom, postoje brojne staze kojima se na taj način može putovati. Popularno je i skijanje i snowboarding, uživanje u promatranju divljih životinja, planinarenje, ili jednostavno opuštanje u miru.
Daleko najpopularniji su izleti na otvoreno more zbog promatranja divovskih kitova u njihovom prirodnom okruženju. Nažalost, to često znači i prilaženje tim divnim životinjama na udaljenost koja im sigurno ne može biti ugodna.
