'Volio bih da saborski zastupnici budu meta ovrhe po svom zakonu koji su donijeli', bio je ciničan Ivica Crnić (bivši predsjednik Vrhovnog suda, a sada odvjetnik za građansko pravo) u razgovoru za Večernji list

Smatra da je saborskim zastupnicima 2010. godine bilo jednostavno na brzaka izglasovati Zakon o javnim ovršiteljima jer se sa svojim primanjima i privilegijima nisu bojali da će im javni ovršitelji pokucati na vrata zato što više ne mogu platiti komunalije ili kredite za auto ili stan.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković imenovao je 71 javnog ovršitelja, no njihova imena još se službeno ne znaju. Iako bez odobrenja suda neće moći upadati u stanove i plijeniti pokretnine, javni ovršitelji dobili su velike ovlasti. Onim kaže Crnić, po zakonu mogu, ali i ne moraju izlaziti na teren, na koji mogu poslati i svoje službenike.

'Ako u ovrhe budu išli njihovi službenici, u propisima ne piše da ne smiju biti kažnjavani i da ne smiju biti pod istragom. Ovakvom rupom u zakonu Sabor može omogućiti kriminalnom miljeu da uđe u javnoovršiteljsku službu. Nadajmo se da će javni ovršitelji biti moralni i savjesni i da će paziti koga zapošljavaju', kaže Crnić.

Osim toga, javni će ovršitelji zaplijenjeni novac prvo uplaćivati na svoj poseban račun, a tek onda na račun vjerovnika! Iako su dužni novac od ovrhe odmah prebaciti ovrhovoditelju, Zakon o javnim ovršiteljima dopušta im da u slučaju bolesti ili drugih opravdanih razloga novac mogu držati do najviše 15 dana.

'Država, dajući velike ovlasti javnim ovršiteljima, skinula je odgovornost sa sebe u slučaju ako pogriješe ili rade nezakonito. Ako dužnik ima novac, on se odmah prenese na račun vjerovnika. Čemu ta međustanica – račun javnog ovršitelja?' pita se Crnić koji ističe da će ovrhe uz sve to poskupjeti i nekoliko puta više.