U Sloveniji se u nedjelju održavaju šesti predsjednički izbori u povijesti te zemlje, na kojima se očekuje uvjerljiva pobjeda aktualnog predsjednika Boruta Pahora. Prema istraživanjima javnog mnijenja, Pahor bi mogao pobijediti već u prvom krugu jer ga podupire preko 50 posto građana. Za tportal slovenske izbore analizirao je stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov
Stručnjak za međunarodne odnose i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld Goran Bandov kazao je za tportal da je predizborna kampanja u Sloveniji prošla prilično mirno, bez značajnijih trzavica, sa zapravo samo jednim kandidatom koji ima realne izglede za izbor – Borutom Pahorom.
'Treba naglasiti i da je kampanja trajala izrazito kratko, jer službeno traje tek od 27. rujna kad je izborno povjerenstvo potvrdilo listu kandidata koji su prikupili 3000 ovjerenih potpisa za svoju kandidaturu', naveo je Bandov.
vezane vijesti
Objasnio je da možemo pretpostaviti da je niz kandidata izišao na te izbore samo kako bi testirali poziciju svoje stranke, kako bi još jednom javno mogli zagovarati svoje ideje, kako bi se promovirali te postali prepoznatljiviji u javnosti za neke naredne izbore, ali i kako ne bi kao jaka stranka ostali izvan nekog političkog izbornog procesa.
O kandidatima na predsjedničkim izborima čitajte u tekstu Pahor na kušnji: Sloveniju bezecirali živopisni predsjednički kandidati
Najistaknutija tema tijekom kampanje, kaže, bio je granični spor s Hrvatskom, treba li inzistirati na implementaciji arbitražne odluke i ako da, kako to postići.
Bandov je podsjetio na to da se tijekom ove kampanje za funkciju predsjednika natjecalo čak osmero kandidata, od čega pet žena, što je prvi put na slovenskim nacionalnim izborima da je više kandidatkinja nego kandidata za određenu funkciju.
Trenutnu ministricu obrazovanja Maju Makovec Brenčič kandidirala je Stranka modernog centra (SMC) predsjednika Vlade Slovenije Mire Cerara, a slovensku europarlamentarku Romanu Tomc kandidirala je njezina trenutno oporbena stranka Slovenska demokratska stranka (SDS), kojoj je čelnik Janez Janša.
Ljudmila Novak jedina je čelnica političke stranke (Nova Slovenija – kršćanski demokrati (NS)) koja se kandidirala na ovim izborima. Angela Likovič je kandidatkinja stranke Glas za djecu i obitelj, manje izvanparlamentarne konzervativne stranke, dok je Suzana Lara Krause, profesorica slovenskog i ruskog, kao progresivna kandidatkinja Slovenske narodne stranke (SLS).
Borut Pahor kandidirao se kao nezavisni kandidat s javno najavljenom podrškom svoje bivše stranke Socijalni demokrati (SD) te Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS) Karla Erjavca, ministra vanjskih poslova Slovenije, koje su dio trostranačke vlade koju vodi Miro Cerar. Boris Popović, popularni gradonačelnik Kopra, kandidat je stranke Slovenija zauvijek, dok je gradonačelnik gradića Kamnika Marjan Šarec izašao kao neovisni kandidat s podrškom svoje liste s kojom je osvojio izbore za gradonačelnika.
'Najizglednije šanse za ulazak u drugi krug, ako bi do njega došlo, ima Marjan Šarec, koji je tijekom kampanje stalno pozivao da se otvori prostor za mlađe generacije političara, koji nisu dio već ukorijenjenih političkih struktura', smatra Bandov.
Iako jedan dio birača želi promjene i Šarec im se čini kao prilično odgovarajući kandidat, objasnio je stručnjak za međunarodne odnose, značajan dio birača zamjera mu da nema dovoljno iskustva u nacionalnoj politici te im se upravo Borut Pahor nameće kao idealan kandidat, koji je obnašao niz istaknutih funkcija na vodećim mjestima u državi, sklon je dijalogu te nema značajnijih skandala iza sebe.
Zanimljivo je zabilježiti i kako vodeći kandidati gledaju na odnose Hrvatske i Slovenije, posebno u svjetlu krize oko arbritražne odluke koju Hrvatska ne priznaje, dok Slovenija inzistira na njenoj implementaciji.
'Vodeći kandidati, Pahor, Šarec i Tomc, prilično su suglasni oko potrebe suradnje i dijaloga s Hrvatskom te smatraju da jednostrani potezi ne vode k poželjnom rješenju graničnog spora', rekao je Bandov i dodao da se ipak razlikuju oko potrebe implementacije arbitražne odluke.
Dok su Pahor i Šarec za njezinu implementaciju, Tomc joj nije sklona.
'Pahor konstantno poziva na potrebu dijaloga i suglasja između Slovenije i Hrvatske, dok se Šarec, također čvrsti zagovornik provedbe arbitražne odluke, tijekom kampanje oštro osvrnuo na najave Erjavca i Cerara o jednostranoj primjeni arbitražne odluke, kao neodgovornog vođenja dnevne politike', navodi Bandov.
S druge strane, nastavio je, Romana Tomc, predstavnica Slovenske demokratske stranke Janeza Janše, smatra da je Slovenija pravi gubitnik granične arbitraže te da je izlazak na arbitražu bio promašaj slovenske politike.
'Prema njoj je arbitražna odluka otela 'slovenski teritorij' te nije dobiven spoj slovenskog teritorijalnog mora s otvorenim morem, što je bio ključni razlog za pokretanje međunarodnog spora s Hrvatskom', naveo je Bandov. Slijedom toga, kako je rekao, ona drži da nije mudro za Sloveniju da inzistira na implementaciji te odluke, kad ona zapravo uopće ne ide u prilog njezinim državnim interesima.
Što bi izbor Boruta Pahora mogao značiti za odnose Slovenije i Hrvatske?
'Borut Pahor je politika kontinuiteta i jedan od zagovornika politike dijaloga i suradnje sa susjedima', smatra Bandov. Kaže da je Pahor prilično poznat hrvatskim visokim dužnosnicima, koji su se s njim susretali tijekom njegove dugogodišnje političke karijere i u njemu našli kvalitetnog sugovornika – naravno, često ne i istomišljenika, ali samo oni koji razgovaraju, mogu se pokušati približiti u svojim stajalištima, razumjeti drugoga – a Pahor je tome sklon.
'U njegovom drugom mandatu možemo očekivati i neke progresivnije poteze, kako u vanjskoj, tako i unutar slovenskoj politici. Drugi predsjednički mandat inače se koristi kako bi se malo izašlo izvan kruga uobičajenih poteza, jer tada predsjednici više ne ovise direktno o biračkoj potpori te mogu neovisno o njoj konkretizirati neke svoje državničke vizije, zaključuje Bandov.
