Ukrajinska protuofenziva napreduje, iako sporo, zbog čega kritičari na Zapadu već preispituju vojnu strategiju Kijeva. Ipak, ukrajinske snage uspjele su probiti prvu crtu obrane Rusije, najveću prepreku u oslobađanju jugoistoka zemlje. Predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Economist naglašava da je stabilan napredak ključan za održavanje morala, no jesen je pred vratima. Kako dalje?
Ukrajinska vojska najvjerojatnije ima 30 do 45 dana do trenutka u kojem će vremenski uvjeti poremetiti borbene operacije njihove protuofenzive, poručio je američki načelnik Združenog stožera, general Mark Milley, u nedjelju za BBC. Kao viši vojni savjetnik predsjednika Joea Bidena, Milley nesumnjivo važe riječi. Kaže da je ukrajinska vojska postigla velik napredak i zadržala znatnu borbenu moć, ali ujedno naglašava da će nadolazeće kiše i sezonsko blato (rasputica), a potom i zima, otežati manevriranje. U ovom trenutku prerano je reći je li ukrajinska protuofenziva propala ili ne, smatra Milley.
vezane vijesti
Istovremeno, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov najavljuje da će se borbe 'ovako ili onako' nastaviti, a načelnik stožera obrane Ujedinjenog Kraljevstva Tony Radakin nimalo ne dvoji: 'Ukrajina pobjeđuje, a Rusija gubi.'
Dok se lome koplja oko (ne)uspješnosti aktualne ukrajinske protuofenzive, kroz brojne analize provlači se zajednički nazivnik: ovaj rat mogao bi se pretvoriti u dugogodišnji zamrznuti sukob, što znači da je eventualna pobjeda Ukrajine ipak na dugom štapu.
Politički i sigurnosni analitičar Denis Avdagić naglašava da je Ukrajina trenutno nesporno u ofenzivnoj poziciji. Štoviše, Ukrajinci sada već ozbiljno napadaju duboku unutrašnjost ruskog teritorija, pri čemu treba imati na umu to da su zapadni saveznici zabranili Kijevu korištenje svoje tehnologije u napadima na Rusiju.
'Vidimo dokle su oni tehnološki došli; u mogućnosti su dronovima vlastite proizvodnje - i to ne samo dronovima u formi bespilotnih letjelica, već i besposadnim plovilima - napadati područje koje je izvan dosega njihovih artiljerijskih napada. Nesporno je to da se promjene na terenu, koliko god bile male, ipak odvijaju u ukrajinsku korist, odnosno oni u ovom trenutku ne gube, već vraćaju teritorij; možemo čak reći da pobjeđuju', kaže Avdagić za tportal.
Što se tiče same protuofenzive, svaka takva operacija u strogo vojnom smislu mora imati cilj djelovanja, a javnosti ostaje nepoznato jesu li ukrajinski vojni zapovjednici odredili nekakav rok za povratak teritorija ili to ipak nisu učinili, napominje analitičar, dodajući da upravo iz tog razloga oni koji vrlo paušalno govore da je ukrajinska protuofenziva neuspjeh zapravo nemaju temelja za takav zaključak. S druge strane, kada zapadni vojni zapovjednici tvrde da je operacija uspješna, može se pretpostaviti da oni vjerojatno imaju više informacija i stoga se njihovim ocjenama može vjerovati - baš kao što je to bio slučaj i s njihovim upozorenjima uoči invazije na Ukrajinu.
Po pitanju dolaska jeseni, odnosno kiša koje će promijeniti stanje na terenu i najave generala Budanova da će se borbe prilagoditi uvjetima, Avdagić podsjeća da su Europljani jako puno naučili o sezonskim oscilacijama i ukrajinskom tlu nakon što je rat prešao u svoju drugu godinu, 'a možemo sasvim jasno zaključiti da ćemo nesporno dočekati i ulazak u treću godinu te ružne agresije i obrambenog djelovanja Ukrajine'. Nadovezuje se analitičar na situaciju s Domovinskim ratom u Hrvatskoj i razdoblja 'zatišja' bez velikih borbenih operacija, kao i činjenicu da se na kraju Bljeskom i Olujom sve vrlo brzo promijenilo.
'Svi oni koji govore da Rusiji odgovara dug rat vrlo površno gledaju na cijelu situaciju. Ukrajina se značajno tehnološki podigla iako, naravno, ima problema s korupcijom i dezerterstvom. Ali ništa što se događa u Ukrajini nije zapravo neviđeno, a mi koji se sjećamo 90-ih možemo evocirati uspomene i razjasniti kako stoje stvari. Je li moguće zimsko djelovanje? Apsolutno. Pa sjetimo se kako je Hrvatska vojska prešla Velebit da bi napala vojsku tzv. Republike Srpske Krajine. Tada je to bilo posve neočekivano. Puno stvari neočekivano je i oko Ukrajine, recimo dronovi kao njihova tehnologija. Postoji mogućnost da ni zimi tamo neće biti baš zamrznuta situacija', upućuje Avdagić.
F-16
S druge strane Atlantika ovih dana trebala bi započeti obuka ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16. Planirano je da do kraja rujna u Teksasu odrade prilagođeni tečaj engleskog, a idućeg mjeseca sele se u Arizonu, na obuku u pilotiranju koja bi trebala potrajati od pet do osam mjeseci. Avdagić nema velika očekivanja u pogledu značenja F-16 u ovom ratu. Podsjeća da se uz obuku vojnika moraju stvoriti tehnički uvjeti u zračnim lukama, s time da Ukrajina - baš kao i Hrvatska s Rafalima - prelazi na potpuno drugačiju tehnologiju.
'Prve obuke pilota neće omogućiti potpuno korištenje te tehnologije. Kada u Hrvatsku dođu prvi zrakoplovi, oni će u principu služiti za air-policing, dakle za zaštitu neba, dok je za nekakvo ozbiljnije djelovanje potrebna puno duža obuka. U Hrvatsku će s prvim Rafalima doći i velik broj francuskog osoblja te će oni još neko vrijeme raditi s našima da bi se ta tehnologija u potpunosti primijenila i usavršila, a u Ukrajini zasad nema mogućnosti dolaska zapadnih stručnjaka, već se čeka povratak onih koji bi mogli samostalno koristiti te zrakoplove. Znači, zrakoplovi mogu vrlo skoro doći u Ukrajinu, ali koliko god da su oni sjajni, to ipak nije nešto što će odlučiti tijek rata', napominje Avdagić.
Po njegovom sudu, prekretnica za Ukrajinu bilo je dostavljanje protuzračne obrane te je ona jako promijenila situaciju na terenu i omogućila obranu ukrajinskog zračnog prostora.
'Nažalost, dolazi do toga da su ruski ciljevi sve češće civilni, što zapravo pokazuje apsolutno nespornu zločinačku narav ove agresije. Vidjeli smo i ovaj posljednji napad na tržnicu, pa napade na lučka postrojenja koja nemaju nikakvu vojnu važnost, čak ni stratešku važnost za Rusiju - radi se isključivo o izazivanju globalnog problema gladi, a kada se sjetimo toga da Sovjetski Savez ima povijest Gladomora, genocida vezanog uz glad, i to na ukrajinskom teritoriju, nadam se da bi onda svima trebalo biti jasno da se radi o režimu koji nije samo zločinački usmjeren, nego je u potpunosti zločinački obojen', smatra Avdagić.
Izbori u SAD-u
Naposljetku, ono što se očekuje kao game changer u ratu u Ukrajini predsjednički su izbori u SAD-u, no do njih je ostalo više od godinu dana, a tek treba vidjeti kako će situacija rasplesti do inauguracije, ističe Avdagić, ukazujući na problematiku teze da vrijeme ide u korist Kremlja. 'Ne znam koja je to njihova korist. Mrtvi im i dalje samo dolaze, a ni Moskva više nije sigurna', zaključuje analitičar.
