O ovom izvješću raspravljat će Skupština Grada Zagreba na sjednici krajem rujna. U prošloj godini prihodi ZGH iznosili su 1,9 milijarde kuna, a rashodi 2,2 milijarde kuna, te razloge za takvo poslovanje prema izvješću treba tražiti u pandemiji koronavirusa i potresu koji je pogodio Zagreb. Kako stoji u uvodnoj riječi sada već bivše predsjednice Uprave ZGH Ane Stojić Deban, zbog širokog spektra djelatnosti ZGH, od ugostiteljstva i turizma do tržnica i Autobusnog kolodvora, sve djelatnosti bile su pogođene zbog smanjenog obima poslovanja.

'U trećoj kategoriji naše su komunalne tvrtke koje su naizgled najmanje pogođene krizom. Međutim poslovale su u smanjenom obimu jer nisu mogle odraditi redovan dio svojih poslova u smislu prihoda koje ostvarujemo kroz usluge Gradu Zagrebu, male komunalne akcije i slično', napisala je Stojić Deban. U odnosu na godinu ranije ostvareni prihodi bili su 11 posto manji (237,5 milijuna kuna), a s druge strane rasli su troškovi tu su bili šest posto veći (115,2 milijuna kuna).

Rast troškova - prvenstveno materijalnih koji su ostvareni u iznosu od 790,6 milijuna kuna, što je povećanje za 55 milijuna kuna, odnosno 7,5 posto u odnosu na 2019. - obrazlaže se zbog značajnog rasta zbrinjavanja svih vrsta otpada, ali i potpisivanja novog kolektivnog ugovora za radnike ZGH krajem iste godine, kojim su povećani osnovica plaća i materijalna prava, što je povećalo troškove za 61 milijun kuna, odnosno za 8,3 posto.

Značajan pad prihoda od prodaje u odnosu 2019. i 2020., navodi se u izvješću, uslijed pandemije ostvarili su Autobusni kolodvor - 20,2 milijuna kuna (49,3 posto), Vladimir Nazor – putnička agencija - 15,2 milijuna kuna (40,2 posto), Tržnice - 7,9 milijuna kuna (11 posto). Uz to, navodi se da je zbog smanjenja gospodarskih aktivnosti najveći pad zabilježen kod upravljanja objektima - 43,3 milijuna kuna (37,1 posto), održavanja cesta - 27,2 milijuna kuna (8 posto) te održavanja i uređivanja zelenila - 23,1 milijun kuna (10,4 posto).

Uz spomenuto, Stojić Deban u izvješću ističe da je donesen niz mjera za pomoć građanima stradalima u potresu, kao i poslovnim subjektima pogođenima koronavirusom, što je također imalo svoju cijenu.

Kada se pogleda kako su poslovale podružnice, vidljivo je da je najveći minus zabilježila Čistoća. Treću godinu zaredom gradski čistači su u crvenom, a 2020. zaključili su s minusom od 245 milijuna kuna. Razloge za to u ZGH-u pronalaze u nemogućnosti da poskupe odvoz otpada jer je pokušaj toga završio na Ustavnom sudu te je on privremeno zabranio primjenu akata koji bi to omogućili, a s druge strane povećane su cijene zbrinjavanja pojedinih frakcija otpada, zabilježena su velika ulaganja u infrastrukturu i povećan je broj zaposlenih zbog povećanog obima posla.

Iza Čistoće najveći gubitak ima Direkcija. Prije oporezivanja on iznosi 65,4 milijuna kuna, što je za 27,4 milijuna kuna lošiji rezultat nego u 2019. godini. Kao razlozi za to navode se manji prihodi od prodaje (-43,9 milijuna kuna), veći interni prihodi (13,7 milijuna kuna) i ostali veći poslovni prihodi (+2,7 milijuna kuna). Manji prihodi obrazloženi su manjim prihodima od zakupnina i najamnina iz proračuna Grada Zagreba (-41,6 milijuna kuna) zbog isteka najma objekata javne namjene Gradu Zagrebu, i to Dječjeg vrtića Lanište i Ustanove za hitnu pomoć.

Na razini grupe, izuzmemo li ZGH d.o.o., najveći gubitak prije oporezivanja zabilježila je Vodoopskrba i odvodnja (-41,5 milijuna kuna), što je 17,8 milijuna kuna više nego u pretpandemijskoj godini. Razloge za veliki gubitak u 2020. u ViO objašnjavaju manjim poslovnim prihodima (- 13,4 milijuna kuna) u odnosu na 2019. godinu te veće rashode (+2,7 milijuna kuna).

Pad prihoda tumači se manjom količinom prodane vode gospodarskim subjektima uslijed lockdowna (-7,6 milijuna kuna) i manjom prodajom Gradu Zagrebu (-4 milijuna) zbog manje realizacije iz sredstava Proračuna za redovne programe. U ZGH-u je zaposlenih s posljednjim danom 2020. bilo 5304, 13 više nego godinu ranije. Najviše ih je u Čistoći, 1981 osoba, a najmanje u Areni Zagreb - njih šest.