Vlada je jučer, naime, prihvatila novu Uredbu o unutarnjem ustrojstvu ministarstva kojom se okvirni broj izvršitelja s 582 povećava na 751 sistematizirano radno mjesto, odnosno toliko je predviđeno da ministarstvo ima zaposlenika.

Uz odluke koje ministarstvo donosi o obnovi, uklanjanju zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplati novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu odnosno gradnju zamjenske obiteljske kuće, ministarstvo je određeno i nacionalnim koordinacijskim tijelom provedbe Fonda solidarnosti.

Poznato je da obnova u Zagrebu još nije ni započela, a da se iz Fonda ugovorilo jako malo projekata, pa se s pojačanim kadrovskim rješenjima žele ubrzati procesi i pripremiti i za novac koji će stići za Baniju.

"Kako je ministarstvo do studenoga 2021. zaprimilo preko 14.000 zahtjeva za obnovu, koji se odnose na 12.096 zgrada, nužno je pojačati ljudske resurse na poslovima provedbe obnove", piše u obrazloženju nove uredbe.

Zbog toga se, uz postojeći Sektor za provođenje mjera ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda, osniva i novi Sektor za planiranje ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda, u okviru kojeg su ustrojene četiri nove službe i osam novih odjela. I u postojećem Sektoru za provođenje mjera ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda došlo je do povećanja broja službi s tri na četiri, a osniva se i devet odjela.

A budući da Hrvatska iz Fonda solidarnosti za zagrebački potres na raspolaganju ima 683,7 milijuna eura, koje treba potrošiti već do 17. lipnja iduće godine, a da je i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za obnovu nakon potresa predviđeno 5,9 milijardi kuna, nužno je, kažu, pojačati administrativne i ljudske kapacitete i na ovim poslovima.

Osniva se i Sektor za planiranje ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda, a broj sektora povećava ukupno s 22 na 25 te odjela s 34 na čak 61, donosi Jutarnji list.