Bivši policijski specijalac Mihajlo Hrastov, nakon tri oslobađajuće presude, odlukom Vrhovnog suda osuđen je na osam godina zatvora zbog ubojstva 13 i ranjavanja dvojice zarobljenih neprijateljskih vojnika na Koranskome mostu u rujnu 1991.U utorak navečer sproveden je u pritvor u karlovački zatvor
Budući da je Hrastovu dosuđena zatvorska kazna veća od pet godina, odmah mu je posebnim rješenjem određen i pritvor. 'Čuli smo za odluku Vrhovnog suda iako je još nismo dobili, no svakako ćemo se žaliti', rekao je Hini jedan od Hrastovljevih branitelja, odvjetnik Igor Meznarić.'Dok ne vidimo presudu i njezino obrazloženje, teško nam je reći što je navelo Vrhovni sud da promijeni oslobađajuću odluku karlovačkoga Županijskog suda', dodao je.
Drugi Hrastovljev branitelj Krešimir Vilajtović također je istaknuo da će obrana svakako iskoristiti mogućnost žalbe Vrhovnom sudu. Pritom je rekao da je jučer u završnoj riječi zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Antun Kvakan prvi put od početka pravne bitke u slučaju Koranskoga mosta priznao da su zarobljeni pripadnici neprijateljske vojske napali Hrastovljeva suborca, pripadnika specijalne jedinice karlovačke policije Gorana Čerkeza.
'Zbog te činjenice, sa sigurnošću mogu najaviti žalbu na osuđujuću presudu jer Vrhovni sud nije uvažio činjenicu da su samim napadom na Čerkeza neprijateljski vojnici izgubili status ratnih zarobljenika, te da se nikako nije radilo o njihovoj bezuvjetnoj predaji', rekao je Vilajtović. On tvrdi kako je Hrastov po pravilima međunarodnoga ratnog prava, u okolnostima napada na svoje suborce, imao pravo vatrenim oružjem onemogućiti napad i bijeg neprijateljskih vojnika.
Obrana očekuje da će pismenu presudu i obrazloženje dobiti za desetak dana.
Glasnogovornik Vrhovnog suda Dražen Tripalo nije želio niti potvrditi niti opovrgnuti da je Hrastovu preinačena oslobađajuća presuda karlovačkoga Županijskog suda i da je prvi put u 16 godina proglašen krivim za ubojstva na Koranskome mostu. Rekao je da je odluka donesena i da će biti žurno upućena karlovačkome sudu koji je mora dostaviti obrani i tužiteljstvu, ali ne može se javno objaviti dok je oni ne dobiju. No, objasnio je da u slučaju kada Vrhovni sud preinači prvostupanjsku presudu postoji još jedna mogućnost žalbe o kojoj kao trećestupanjski sud također odlučuje Vrhovni sud.
Presudu Hrastovu donijelo je vijeće Vrhovnog suda pod predsjedanjem sutkinje Senke Klarić-Baranović koje je, kako bi to učinilo, pribjeglo neuobičajenom potezu za taj sud i odlučilo održati sudsku raspravu na koju je pozvalo vještake i nekolicinu svjedoka te je ispitalo samog optuženika.
Udruga Specijalne jedinice policije 'Grom' Karlovačke županije u priopćenju u povodu izrečene presude Mihajlu Hrastovu navodi kako je Udrugu i sve specijalce zatekla osuđujuća presuda Vrhovnog suda jer su 'nakon 17 godina sudovanja njihova suborca i tri oslobađajuće presude smatrali da nema relevantnih činjenica za osuđujuću presudu'.
'Ogorčeni smo na presudu koju ne želimo komentirati, ali smo u kontaktu s odvjetničkim timom našega Miše i u skladu s njihovim savjetima poduzimat ćemo daljnje korake te molimo sve naše specijalce i branitelje da se suzdrže od emotivnih reakcija. Miši dajemo punu podršku u njegovim najtežim trenucima, a poglavito njegovoj obitelji, kojima stojimo na raspolaganju', navodi u priopćenju Predsjedništvo Udruge specijalne jedinice policije "Grom" Karlovačke županije.
Hrastov je tri puta na prvostupanjskome sudu oslobođen optužbe uz obrazloženje da je postupao u nužnoj obrani. Presude iz 1993. i 2003. Vrhovni sud je ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje, no ovaj put uvažio je žalbu tužiteljstva i presudu iz ožujka 2007. ukinuo i preinačio u osuđujuću. U Državnom odvjetništvu RH nisu željeli komentirati odluku Vrhovnog suda sve dok ne dobiju pismeno obrazloženje.