Prema izračunima HSU-a, ako Vlada poveća neoporezivi dio mirovine s 3400 na 3800 kuna ta bi mjera obuhvatila 75.000 umirovljenika čija bi se kupovna moć povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, dok bi njihova prosječna mirovina porasla za 167 kuna mjesečno.

Smanjenjem porezne presije, ističe HSU u priopćenju, ublažili bi se previsoki troškovi života umirovljenika, koji se ne vide u službenoj statistici s obzirom da se statistički izračuni rade na temelju pretpostavljenih troškova četveročlane obitelj.

Na životni standard umirovljenika presudno utječu troškovi hrane, lijekova, stanovanja, prijevoza i higijenskih potrepština koji su u prethodnom razdoblju uglavnom rasli.

HSU smatra da porezna reforma mora biti cjelovita i jednako tretirati zaposlene i umirovljenike, a smanjenje poreznog pritiska samo na plaće radnika, premda je hvalevrijedna mjera, moglo bi otvoriti pitanje diskriminacije osoba treće životne dobi.

'Diskriminacija umirovljenika nikako nije u duhu solidarnosti i pravičnosti koje su odlike svake socijalno osjetljive Vlade', navodi se u priopćenju i dodaje da je HSU pismeni zahtjev premijeru uputio nakon iscrpnih konzultacija s predstavnicima najutjecajnijih umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj.