Hrvat socijaldemokrat ušao u Bundestag

Kad bi njemački građani s migrantskim korijenima bili adekvatno zastupljeni u novom sazivu njemačkog parlamenta, onda bi ih u Bundestagu trebalo biti preko 100! A bit će ih samo 15. Petero ih potječe iz Turske, četvero iz obitelji s iranskim korijenima, a poljske i hrvatske gene nosi još šestero narodnih predstavnika

Socijaldemokrat Josip Juratović potječe iz Hrvatske, a u Njemačku je došao kao dječak, otkriva Deutsche Welle. Oko dva milijuna njemačkih doseljenika s područja bivšeg Sovjetskog Saveza i drugih istočnoeuropskih država u novom Bundestagu uopće nema svoje ljude.

Serkan Tören u Bundestag je ušao preko liste Liberalne stranke. On se želi zalagati za pravno izjednačavanje osoba migrantskog podrijetla: 'Ista prava u školi, u obrazovnom procesu. Obrazovanje je za našu djecu vrlo važno. Moramo se prije svega posvetiti poboljšanju predškolskog obrazovanja.'

'Stranci' ne vjeruju stranci Angele Merkel

Od tvorničkog radnika do parlamentarca

Radio je na pokretnoj traci u tvornici automobila Audi kada je pitao u SPD-u: 'Smiju li kod vas u stranci sudjelovati i inozemci?' Njegov se život može ukratko opisati kao američki san odsanjan u Njemačkoj. Od skromnih početaka gastarbajterskog djeteta do mjesta parlamentarnog zastupnika. Josip Juratović je od 2005. zastupnik Socijalno-demokratske stranke u Bundestagu, gdje je kao bivši tvornički radnik pomalo egzotična pojava. Rođen je 15. siječnja 1959. u Koprivnici. S petnaest godina otišao je s majkom u Njemačku, u gradić Gundelsheim pokraj Heilbronna, gdje je već u mladoj dobi pokazivao talent za politiku.

U 17. sazivu Bundestaga naći će se više migranata nego u prošlom mandatu. Po mišljenju politologa Andreasa Wüsta njih je ipak - premalo. Kad se radi o vladajućoj CDU (Kršćansko-demokratska unija) kancelarke Merkel, stranci s izraženom kršćanskom tradicijom, mnogi njemački muslimani očito još uvijek osjećaju određenu nelagodu. Njemački 'stranci', osim toga, do danas CDU-ovcima nisu oprostili njihov otpor ideji uvođenja dvostrukog državljanstva.

Nepovjerenje prema CDU-u gaje i mnogi zastupnici migranti. Ekin Deligöz (Zeleni) od nove vlade očekuje napredak u politici prema strancima i ne sumnja da će oporba s novim kabinetom voditi žestoke političke obračune oko te problematike.

Njemačke stranke općenito slabo reagiraju na promjene strukture društva. A te se promjene ne oslikavaju u njihovim kadrovskim križaljkama. Stranačke baze rijetko podržavaju 'inozemne' kandidate ili podcjenjuju potencijal koji bi u politiku mogli unijeti upravo ljudi koji potječu iz nekih drugih kultura.

Šef Zelenih Cem Özdemir (potječe iz Turske) danas je jedini političar s migrantskim korijenima na nekoj važnijoj dužnosti. Kako je pokazala jedna prošlogodišnja studija Instituta Max Planck, razlog slabe zastupljenosti doseljenika u Bundestagu je opća društvena klima koja očito ne pridaje velik značaj istim pravima za sve građane Njemačke. Za to je krivo i nezanimanje velikih stranaka za integraciju 'stranaca' u politički život. Jedine dvije stranke koje su podržale ideju da na političkoj sceni smiju biti aktivni i njemački građani s inozemnom putovnicom bili su Zeleni i Ljevica

Studija Instituta Max Planck pokazala je da postoji još jedan poražavajući razlog za slabu zastupljenost doseljenika u politici. Radi se o 'dugoročnim strukturama moći (...) i strahu od negativnih reakcija birača na kandidate doseljenike'. Velike stranke za sada nisu učinile puno u pokušaju korekcije takve stvarnosti.