Predsjednik sudskog vijeća, sudac Boris Babić, u obrazloženju presude je istaknuo da tijekom postupka nisu utvrđeni nikakvi materijalni dokazi koji bi potkrijepili optužnicu koja Petrova tereti da je jednog starijeg mještana Škabrnje ubio hitcem u glavu

Sud nije mogao kao relevantno uzeti u obzir svjedočanstvo hrvatskoga vojnika Bruna Ivkovića, koji je od treće osobe i to dvije godine nakon škabrnjskog masakra, navodno čuo o ubojstvu koje je počinio Petrov. Osim toga, obdukcijski nalazi obavljeni nad 43 civilne žrtve ubijene prvoga dana napada za Škabrnju, nisu potvrdili Ivkovićev iskaz, navodi se u obrazloženju.

Nakon presude Petrov je najavio tužbu protiv države, odnosno podnošenje odštetnoga zahtjeva.

Po izlasku iz zadarskoga zatvora u kojemu je bio od srpnja prošle godine, kada su ga hrvatskom pravosuđu izručile njemačke vlasti, nije bio raspoložen za razgovor s novinarima. Samo je kratko poručio 'bez komentara'.

Državno odvjetništvo je najavilo žalbu protiv oslobađajuće presude.

'Budući da mi i dalje držimo da su predloženi dokazi bili dostatni osuđujući presudu, žalit ćemo se,' rekao je zamjenik županijskoga državnoga odvjetnika Slobodan Denona.

Petrovu se sudilo i 1995. godine u odsutnosti, kada je sa skupinom od 20-ak pobunjenih Srba osuđen na dvadesetogodišnju zatvorsku kaznu. Tada su osuđeni i Jovan Badžoka i Zorana Banić, jedino dvoje koji su odslužili zatvorske kazne za zločin u Škabrnji.