Primjer gospođe Sare Ljiljanić, ugledne beogradske liječnice, i njezina brata Branka Mrkobrada, menadžera u jednoj beogradskoj tvrtki, kao da su preslika ove ankete beogradskog lista. 'Sa suprugom i kćerkicom ljetujem već pet godina u Hrvatskoj. Vratila sam se iz Vodica, a prijašnjih godina smo u dva navrata ljetovali na Šolti i dva puta u Barbarigi u Istri i nismo imali baš nikakvih problema. Stekli smo dojam da su u Hrvatskoj ljubazniji prema nama iz Beograda nego prema ostalim stranim turistima.

Na graničnim prijelazima nikada nismo imali problema. Carinici ljubazni, kao i policija. U trgovinama, samoposlugama, pekarnicama... nikada problem. Suprug i ja znali smo komentirati ponekada da je ta ljubaznost pretjerana, daleko bolja od onoga na što nailazimo kod kuće u Srbiji. Ljetujemo u privatnom smještaju i tu smo se, s onima koji nam iznajmljuju apartmane, umalo ‘okumili’. Za blagdane razmjenjujemo čestitke. Što se mojega brata tiče, on kaže da nikako ne bi u Hrvatsku, iako smo do naših 16, odnosno 18 godina s roditeljima za vrijeme Juge redovito tamo ljetovali', priča Sara i nastavlja.

'Imao je jedno ružno iskustvo za vrijeme jednog službenog puta u Hrvatsku. Bio je s kolegama smješten u jednom hotelu u Malinskoj i naišao je na jednu grupu, ja kažem, politički razularenih osoba, naslušao se repertoara nekih Thompsonovih pjesama, koje vrijeđaju Srbe, ali i uvreda i prijetnja na račun Srbije i Srba i bez obzira na to što mu predočavam, nakon svakog povratka s ljetovanja iz Hrvatske, svoja pozitivna iskustva, ne vrijedi. Kaže kako se ne želi sa suprugom, kćerkicom od dvije godine i skupim džipom uputiti na ljetovanje u Hrvatsku i izložiti se riziku', priča za Slobodnu Dalmaciju u jednoj beogradskoj agenciji Sara Ljiljanić i dodaje da svi oni koji se ne odlučuju na odlazak u Hrvatsku gube, po njezinu mišljenju, ljetovanje na 'najljepšoj obali na svijetu'.

Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija JUTA, kaže da srbijanske agencije ne bilježe primjedbe turista koji ljetuju u Hrvatskoj, ali se iz povremenih susreta i razgovora nakon povratka s hrvatske obale generalno može zaključiti što odgovara srbijanskim turistima, a što im smeta u Hrvatskoj na ljetovanju. 'Najveći broj turista hvali more, plaže, jednom riječju prirodu. Istru i otoke spominju po vrlo ljubaznom osoblju, prijateljski raspoloženom. U Dalmaciji je zabilježeno ove godine osjetno manje incidenata nego prijašnjih godina i to je svakako ohrabrujuće za obje strane.

Srbijanski turisti, nakon povratka iz Hrvatske, najviše se žale na skupoću, visoke cijene po restoranima (pohvale idu na račun kvalitete i izbora hrane), na visoke cijene smještaja, malen broj visokokvalitetnih hotela, kao i malu ponudu fakultativih programa. Stječe se dojam da su cijene u Hrvatskoj značajno pridonijele smanjenju gostiju iz Srbije - izjavljuje Aleksandar Seničić.

Više pročitajte ovdje