Srpski mediji su raspalili po kolegama iz Hrvatske tvrdeći da se radi o šminkanju povijesti pred ulazak Hrvatske u EU. Nikola Žutićpovjesničar s beogradskog Instituta za suvremenu povijest u razgovoru za Glas Srpske objašnjava da su Hrvati već prisvojili ćirilični oblik pisma glagoljicu, koja je bila pismo istarskih i primorski Srba – čakavaca. Žutić navodi i da su katolički dubrovački Srbi pisali ćirilicom, jer u to vrijeme nisu postojali Srbi rimokatoličke vjere.

Žutić ide tako daleko da je i bosanske franjevce proglasio Srbima. Srpski lingvist Miloš Kovačević tako je za beogradske medije izjavio da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokušava falsificiranjem povijesti stvoriti primat nad jezikom svih bivših jugoslavenskih naroda. On je uvjeren da Hrvati falsificiranjem i mistificiranjem povijesti žele steći bodove prije ulaska u Europsku uniju. Kovačević smatra da će se sve zemlje bivše Jugoslavije u službenoj korespondenciji zbog financijskih razloga morati služiti istim jezikom, a tu, prema njegovu mišljenju, Hrvati žele preuzeti primat.

Stručnjak za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mateo Žagar, jedan od organizatora skupa, iznenađen je reakcijama iz Srbije. Žagar smatra da 'ako su stavovi izneseni u srpskim medijima doista reprezentativno mišljenje srpske filologije, to znači da je velikosrpski nacionalno-filološki koncept još uvijek dominantan, a to nas na neki način suočava s bolnom činjenicom da ni naše zemlje ne žive u miru nego u svojevrsnom primirju', prenosi B92.

Žagar se nada da, osim velikosrpskog, u Srbiji postoje i drugi koncepti. Trenutačno ne postoje primjereni kontakti između 'serbista i kroatista' i on bi rado imao partnere za razgovor iz Srbije, ali ne one koji inzistiraju na velikosrpskom konceptu, da je sve što je štokavsko srpsko.

'Ćirilica kojom su se Srbi na prostoru Hrvatske služili dio je i hrvatske kulture, kao što je i cijela srpska kultura na hrvatskom prostoru uključena i u hrvatsku. Time uopće ne negiramo činjenicu da je to u osnovici, etnički gledano, srpski kulturni fenomen', rekao je Žagar i dodao da je i u srpsku kulturu uključena kultura Bunjevaca.

Žagar je ranije u razgovoru za Vijenac naveo da 'znatan dio srednjevjekovne, a dobrim dijelom i novovjekovne baštine ne možemo razrezati, pa pripisati pojedinim nacionalnim kulturama'. 'Naravno da je dio toga zajedničko i da svatko ima pravo u svoju filologiju uvrstiti ono što smatra da definira njegovu kulturu i njegov identitet.'

Naglasio je i da, 'ako netko smatra da su i Hrvati štokavci Srbi, da ne postoji hrvatski standardni jezik, izgrađen kao i srpski na novoštokavskoj osnovici, da je sve ćirilično srpsko, pa makar to pisali i bosanski i slavonski franjevci, Dalmatinci ili Dubrovčani, taj zapravo negira postojanje drugih filologija, a time i nacija'.