Crna statistika zločina za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje značajan rast broja ubojstava. Do srpnja je ubijeno čak 30 osoba dok je u cijeloj prošloj godini ubijeno 49 osoba. Ako se bilanca ubojstava iz prve polovine ove godine preslika i na drugu, dolazimo do broja od 60 ubojstava u 2010. što je za čak 22 posto više nego 2009!

Uz ubojstva zabrinjavajući je rast i broja silovanja: prošle godine silovano je 76 žena, a u prvih šest mjeseci  42 žene bile su izložene najtežem obliku seksualnog nasilja. U ovom je slučaju riječ o rastu od osam posto. Iako je rast broja zločina alarmantan sam po sebi, ako se još u obzir uzme činjenica da je broj tih zločina iz godine u godinu padao, tada su ove brojke zaista pokazatelj da ne idemo u dobru smjeru.

NASILJA U OBITELJI IPAK MANJE

Ubojstvo Nikoline Metikoš koju je ovog tjedna usred Gline ubio njezin bivši suprug i nedavno ubojstvo sestre i brata Marine i Marina Kambera u Benkovcu kojima je život oduzeo Marinin bivši dečko, u javnosti su ostavila dojam da je ove godine broj nasilja u obitelji u porastu.

No brojke govore drukčije: prošle godine bilo je 28 žrtava ubojstva u obitelj - 25 žena i tri muškarca - u prvih šest mjeseci ove godine ubijeno je osam žena i nijedan muškarac.

U padu je u odnosu na 2009. i broj prekršajno prijavljenih obiteljskih nasilnika, prošle godine prijavljeno je 16.496 počinitelja, a u prvih šest mjeseci ove godine taj broj 7.945. Značajno je pao i broj kazneno prijavljenih obiteljskih nasilnika: 482, od čega 26 žena u 2009, a ove godine broj je prijavljenih 152, od čega je devet žena.

Iako su brojke neumoljive, pitanje je koliko se ovih zločina moglo spriječiti. 'Moj je dojam da policija ne obavlja svoj posao kako treba. Kao što i svi političari, smatram da je rješenje u tome da institucije počnu raditi svoj posao, no one to ne rade', rekla je za tportal psihologinja Mirjana Krizmanić.

Ona smatra da se uzrok porasta broja ubojstava i silovanja ne treba tražiti u gospodarskoj situaciji odnosno sve težim životnim uvjetima. 'Nekoć se sve drastičnije kažnjavalo. Danas je takva klima, gotovo svi ovi zločinci prolaze gotovo nekažnjivo. Takve se stvari ne događaju u uređenoj zemlji', tvrdi Krizmanić.

'ALKOHOL JE OKIDAČ'

Iako se laiku na prvi pogled čini da brutalne zločine može počiniti samo bolestan um, ravnatelj psihijatrijske bolnice Vrapče Vlado Jukić kaže kako većina zločina nema psihijatrijsku dimenziju.

'Ne treba ni sva silovanja ni sva ubojstva komentirati s psihijatrijskog stajališta; društvo se ne smije psihijatrizirati', smatra Jukić. Pojašnjava kako većina ubojstava nema psihijatrijsku dimenziju, već im je uzrok socijalne naravi.

No Jukić priznaje da je velik broj zločina povezan s alkoholom, zbog čega sud zločincima alkoholičarima i izriče obaveznu mjeru liječenja, koja se uglavnom provodi u psihijatrijskim ustanovama. U bolnici Vrapče liječio se mjesec i pol dana i ubojica iz Gline Josip Štajdohar. Jukić o svom nekadašnjem pacijentu, razumljivo, nije želio govoriti. Štajdohara je sud uputio na liječenje, no s obzirom na ishod, bilo bi korisnije da su ga uputili u zatvor.

'U našoj kulturi velik je broj ubojstava i agresivnih kaznenih djela u vezi s alkoholom. No ako je alkohol pomogao da do zločina dođe, ne znači nužno da je riječ o psihijatrijskom problemu. Alkohol je odskočna daska za zločin, jer uspavljuje više sfere ličnosti, poput etike, morala i savjesti, a pobuđuje one najniže, agresivne i seksualne nagone', pojasnio je ravnatelj PB Vrapče.

U posljednje dvije godine sudovi su u Vrapče uputili 98 pacijenata kojima su izrekli obaveznu mjeru liječenja od alkohola, a propisana je duljina liječenja do godine dana. No unatoč očito neizliječenom Štajdoharu koji je izbjegao kontroli svih institucija, ne zbog svog lukavstva, već zbog nerada raznih službi, Jukić smatra da se psihijatrijsko liječenje treba što manje provoditi u bolnici, a više na slobodi, unutar društva.