Zbog svog i dalje degradirajućeg statusa, iako su u prosjeku bolje obrazovane, žene zarađuju prosječno 13 posto manje od muškaraca, teže napreduju, lakše gube radna mjesta, a to je tek dio izazova s kojima se svakodnevno suočavaju.

Kako bi ravnopravnost spolova zaživjela u stvarnosti - zakonodavstvu, politici i ekonomiji - a ne samo kao slovo na papiru, Europska unija kontinuirano radi na unaprjeđenju zakonodavnog okvira i donošenju mjera za poboljšanje položaja žena jer se uz ekonomsku neravnopravnost i dalje suočavaju s brojnim predrasudama i rodno uvjetovanim nasiljem.

Tim povodom Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Zaklada Solidarna organizirali su panel u čijoj su raspravi sudjelovali Predrag Fred Matić, zastupnik u Europskom parlamentu, Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Snježana Vasiljević, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te Marina Škrabalo, programska savjetnica Solidarne.

Izazovi u provedbi zakona

Poseban naglasak stavljen je na izazove u praktičnoj provedbi i implementaciji europskih zakona iz područja rodne ravnopravnosti, pri čemu je izdvojen nedostatan pristup civilnog sektora institucionalnom procesu oblikovanja i praćenja politika, nedostatak resursa i financija te nezadovoljavajući sustav rane prevencije kad je riječ o nasilju u obitelji.

Nove bitne promjene trebale bi uslijediti idući mjesec na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, na kojoj će biti održano glasanje o prvom EU zakonu o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. O ovom zakonu govorio je zastupnik Predrag Fred Matić, pojašnjavajući da će njime biti uvedene opsežne mjere za zaštitu žrtava, kojima će se osigurati pristup pravosuđu i pomoći.

Napomenuo je i da je usvajanje Rezolucije o stanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u EU jedan od njegovih najvećih uspjeha u mandatu, s obzirom na to da je osobno radio na njegovu stvaranju.

'Iako nije riječ o zakonodavnom aktu, vidljivo je da se na ovaj dokument pozivaju države članice i institucije EU-a kada god se raspravlja o stvaranju pretpostavki za univerzalan i pun pristup seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravstvenim uslugama', rekao je Matić.

Tema je bila i nedovoljna zastupljenost žena u donošenju političkih odluka, o čemu je u kontekstu predstojećih europskih izbora govorila voditeljica Ureda Europskog parlamenta Maja Ljubić Kutnjak. Podsjetila je da je Parlament predložio reformu europskog izbornog zakona, prema kojoj bi, među ostalim, stranke trebale sastaviti liste s jednakim brojem kandidatkinja i kandidata.

Usprkos tome, u ovom sazivu Parlamenta zastupljenost žena iznosi 40 posto, pri čemu postoje velike razlike među državama članicama. Primjerice, neke države članice nisu izabrale nijednu zastupnicu, poput Cipra, dok, primjerice, Finska i Švedska imaju više ženskih nego muških zastupnika, istaknula je Ljubić Kutnjak te poručila kako se nada da će nakon europskih izbora u lipnju udio žena u ukupnom broju zastupnika u Parlamentu dodatno porasti.

Humanitarna akcija 'Život ima cijenu'

Također, najavljena je nova humanitarna akcija 'Život ima cijenu', pokrenuta na današnji dan. Predstavila ju je Karla Pudar iz Zaklade Solidarna, pojašnjavajući da se ova akcija iz Fonda za žene temelji na pružanju socijalne i ekonomske pomoći te navodeći podatke koji sažimaju njezinu važnost i urgentnost:

'Svaka treća žena u Hrvatskoj doživjela je neki oblik nasilja - na jedno prijavljeno nasilje dolazi 10 neprijavljenih. U prosjeku je potrebno šest godina da žena napusti nasilan odnos i odlazi tek iz sedmog pokušaja', rekla je Pudar, voditeljica programa razvoja filantropije Zaklade Solidarna, te napomenula da su upravo ti podaci uvjetovali i smjernice i naziv nove kampanje kojom Fond želi pomoći žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.

Uz nju, okupljenima su se prije početka panela obratile voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak te videoporukom eurozastupnica Sunčana Glavak.

Zastupnica Glavak podsjetila je da je u ovom mandatu Europski parlament usvojio brojne zakone koji trebaju ukloniti uočene prepreke rodnoj ravnopravnosti, od direktive o ženama u upravljačkim strukturama velikih trgovačkih društava do novih pravila o transparentnosti plaća za rad jednake vrijednosti.

'Prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost, kada bi se ženama pružile jednake prilike na europskom tržištu rada, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati s 1,95 bilijuna eura na 3,15 bilijuna eura do 2050. godine', istaknula je zastupnica, ističući važnost poduzimanja konkretnih koraka koji će dovesti do stvarne ravnopravnosti spolova.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.