To novo otkriće znanstvenika, koje odgovara rezultatima populacijskih studija prema kojima su genetski korijeni sadašnjih Hrvata stari oko 25 tisuća godina u Europi, uspjeh je znanstvenog istraživanja u sklopu opsežnog petogodišnjeg projekta 'Antropološka, genetska i kemijska analiza starohrvatskih kostura'.

Projekt provodi Klinički Zavod za patologiju splitskog KBC-a u suradnji s arheolozima, a uz financijsku potporu Ministarstva znanosti.

Prema riječima prof. dr. Šimuna Anđelinovića, predstojnika splitske Patologije, analizom skeletnih ostataka iz 27 hrvatskih grobova, čak 70 posto kostiju ukazuje na zapadnoazijsko podrijetlo Hrvata koji su na ove prostore stigli prije otprilike 20 do 25 tisuća godina, dok ostalih pet kostura ukazuje na danilovsku kulturu, odnosno na prisutnost u Europi od od osam do deset tisuća godina.

Preliminarni rezultati ujedno govore to da su naši preci bili skloni anemijama što upućuje na lošu prehranu u kojoj je dominirala biljna hrana s vrlo oskudnim bjelančevinama.
Novo saznanje o starim Hrvatima iz pronađenih kostura nije i posljednje, jer pred znanstvenicima je novi veliki izazov - radiološka obrada kostura i gustoće kostiju, koja će vjerojatno obogatiti znanja o bolestima Hrvata.

Inače, ovaj projekt, započet prije dvije godine, za svog će trajanja znanstvenim radom obuhvatiti skeletne ostatke Hrvata pronađene na još dvije lokacije, u Svećurju kod Kaštela i u Ostravicama kod Benkovca, te uvelike obogatiti saznanja o kontinuitetu i načinu življenja na ovim prostorima, piše Slobodna Dalmacija.