Svaki Hrvat ove će godine na igre na sreću u prosjeku potrošiti 1.400 kuna, od kojih će sigurno izgubiti najmanje 550 kuna
Hrvati će ove godine u igre na sreću uplatiti 6,6 milijardi kuna (oko 4,5 milijardi kuna na klađenje, oko 746 milijuna na lutrijske igre, milijardu u automat-klubovima i 350 milijuna kuna u kasinima). Velik dio uplaćenih sredstava, oko dvije trećine, vrati se igračima kroz isplate. Međutim, hrvatski igrači na sreću ipak izgube oko 2,5 milijardi kuna godišnje.
Prema podacima Ministarstva financija, prodaja svih vrsta igara na sreću tijekom ove godine bilježi porast. U prvih devet mjeseci ukupne uplate za klađenje iznosile su 3,4 milijarde kuna, prenosi Jutarnji list.
Isplaćeno je 2,7 milijardi kuna, a naknada državnom proračunu od klađenja je u prvih devet mjeseci iznosila 173 milijuna kuna. Očekivane uplate u kladionicama do kraja godine mogle bi biti više od 4,5 milijardi kuna. Prošle godine uplate u kladionicama iznosile su 4,3 milijarde kuna.
Hrvati će, dakle, ove godine, očekuje se, potrošiti na različite oblike kocke 200 milijuna kuna više nego 2007. godine. Takav je trend, misle neki, vezan za pojavu ekonomske krize. U nesigurnim su vremenima ljudi jednostavno skloniji kockanju. S takvim se mišljenjem ne slaže dr. Zoran Zoričić, psihijatar specijaliziran za liječenje ovisnosti o kocki.
'Mislim da marketing industrije kocke puno više utječe na povećan broj ovisnika o kocki nego gospodarska kriza', kaže dr. Zoričić. U Hrvatskoj je, tvrdi dalje Zoričić, 50 tisuća patoloških kockara i 230 tisuća onih koji su u fazi problematičnog kockanja pred ovisnost. Istraživanja pokazuju da svaki drugi stanovnik Hrvatske redovito ili povremeno kocka.
Država nema nikakvog interesa da se bori protiv ovisnosti o kocki, te u toj činjenici - slažu se svi - a ne samo u gospodarskoj krizi, treba tražiti razloge stvaranja nacije kockara. Ministarstvo financija bilježi tako velik rast prihoda u kasinima; 266,4 milijuna kuna u prvih devet mjeseci, od čega je naknada državnom proračunu iznosila 39,9 milijuna.
U automat-klubovima u prvih devet mjeseci građani su prokockali 725 milijuna kuna, od čega je država inkasirala 181 milijun. Primijećen je trend rasta kockanja u automat-klubovima, u kojima bi do kraja ove godine moglo biti prokockano oko milijardu kuna. U prvih devet mjeseci ove godine državi je uplaćena naknada u iznosu od 181.250.000 kuna, i sasvim je jasno da će taj iznos biti nadmašen.
Hrvatska se može 'podičiti' s 50 tisuća patoloških kockara. Prošlogodišnji iznos od 196.250.000 kuna. Ministarstvo financija očekuje da će ove godine prihod biti 10 posto viši nego prošle.
Najrazličitiji oblici igara na sreću su biznis koji u Hrvatskoj cvjeta. Pogoduje mu, s jedne strane, ekonomska kriza, a s druge interes države da se kockarska strast ne obuzdava. Za liječenje ovisnika o kocki i klađenju Hrvatska godišnje izdvaja manje od 200 tisuća kuna. Dvadeset posto mladih koji uđu u kladionice ili automat-klubove postaju ovisnici.