Opozicijska koalicija na čelu s HDZ-om osvojila je šest mandata, koalicija na vlasti pet, a još jedan mandat osvojila je sitna skupina opozicije. 12novih zastupnika pridružuje se tako privremeno brojci od 754zastupnika u Europskom parlamentu do svibnja iduće godine, kada će se održati opći europski izbori.

Unatoč pozivima vladajućih građanima u bivšoj jugoslavenskoj republici da u što većem broju izađu na birališta i unatoč tome što su naveli da se radi o 'povijesnom trenutku', izlaznost na izbore iznosi tek 20,79posto, što je bitno niže od europskog prosjeka od 43 posto zabilježenog 2009. prilikom posljednjih europskih izbora, a i od izlaznosti na referendumu za pristupanje Hrvatske Uniji prošle godine (iznosila je tada 44 posto).

Entuzijazam hrvatskih građana spram EU-a splasnuo je zbog krize u samoj Uniji, zbog dugih pregovora o pristupanju te zbog bolnih reformi koje su nametnute zemlji, kao što su privatizacija i restrukturiranje brodogradilišta, što bi moglo dovesti do brojnih otpuštanja, navodi Le Monde.

Kratkotrajna pobjeda desne opozicije jest iznenađenje jer se činilo da se glavna stranka teško oporavlja od poraza na izborima prošle godine i od niza korupcijskih skandala. HDZ se vratio svojoj nacionalističkoj retorici te se na ovim izborima prije svega okoristio teškoćama u vladajućoj koaliciji pred ozbiljnom krizom koja je zahvatila Hrvatsku.

Hrvatska ekonomija je u stalnoj recesiji od 2009, napominje se. Prošle godine BDP je pao za 2 posto, a stopa nezaposlenosti iznosi 22 posto. Vlada, svjesna toga da će zemlja biti jedna od najsiromašnijih u europskom bloku (BDP po stanovniku iznosi oko 60 posto europskog prosjeka), nada se da će financijska pomoć Unije, u iznosu od 13 milijardi eura do 2020, doprinijeti oporavku domaće ekonomije.