Potpora ulasku Hrvatske u Europsku uniju među hrvatskim građanima dodatno je pala u odnosu na prije pola godine, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra objavljeni u četvrtak u Bruxellesu
BRUXELLES - Samo 23 posto anketiranih u Hrvatskoj odgovorilo je da bi članstvo njihove zemlje u Europskoj uniji bila "dobra stvar", što je za sedam posto manje u odnosu na posljednja istraživanja provedena u ožujku i travnju.
Istodobno porastao je broj onih smatraju da bi članstvo u EU bila "loša stvar" - 38 posto, što je za 13 posto više u odnosu na istraživanje provedeno u travnju i ožujku.
Na upit bi li njihova zemlja profitirala od članstva u EU-u, 33 posto anketiranih u Hrvatskoj odgovorilo je potvrdno, što je 11 posto manje nego proljetos, dok čak 55 posto ih smatra da Hrvatska ne bi profitirala, 13 posto više nego u prethodnom Eurobarometru.
Ovo istraživanje pokazuje da su Hrvati najveći euroskeptici, skeptičniji čak od Britanaca. U 27 zemalja članica prosječno 53 posto anketiranih smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u "dobra stvar", u Velikoj Britaniji njih 32 posto. Iza Britanije, od zemalja članica, samo su Mađarska s 31 posto i Latvija 27 posto.
Među kandidatskim zemljama, 62 posto Makedonaca smatra da bi članstvo u EU bila dobra stvar, 42 posto Turaka i 23 posto Hrvata.
Najviše pozitivnih odgovora na to pitanja zabilježeno je u Nizozemskoj, 80 posto, Luksemburgu, 71 posto, Irskoj, 67 posto i Rumunjskoj, 66 posto.
Nešto manje od polovice, 48 posto, građana zemalja članica EU-a smatra da je proširenje s 15 na 27 članica ojačalo Uniju, a 65 posto ih smatra da je pad Berlinskog zida bio koristan za EU-u
Gospodarska i financijska kriza dovela je do promjena u raspoloženju europskih građana. Više od dvije trećine, 69 posto, što je 20 posto više nego proljetos, smatra da je stanje u njihovim nacionalnim gospodarstvima loše.
Europljani su vrlo pesimistični i kada je riječ o kratkoročnim očekivanjima, više od polovice građana drži da će se gospodarska situacija u njihovoj zemlji pogoršati u sljedećih godinu dana.
Istraživanje je provedeno od 6. listopada do 6. studenoga ove godine u 27 zemalja članica i u tri kandidatske zemlje. Anketirano je 30 tisuća ljudi, u svakoj zemlji po tisuću.