U Hrvatskoj i dalje raste stopa bolovanja. Prošle je godine ukupni broj bolovanja povećan za 8,61 posto te je iznosio 16 942 149 dana. S radnog mjesta prosječno je dnevno izostalo 54 128 radnika. U HZZO-u kažu kako su u 2018. imali oko 1,5 milijuna kuna troškova za naknade, što je u odnosu na 2017. porast za oko 91,3 milijuna kuna ili 7 posto. Izostanak zaposlenika s posla trošak je. Poslodavci kažu previsok, pa predlažu da više ne plaćaju prva 42 dana bolovanja kao sada, nego da se to razdoblje skrati na 15 dana. U emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića gostovali su: Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva; Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Mladen Novosel, predsjednik SSSH i Damir Kovačević, s Instituta za upravljanje apsentizmom
Lucijan Vukelić kaže kako su sredinom 2018. godine pojačane kontrole bolovanja pa se uzlazna putanja 'smirila'. Kontrole su pokazale neopravdano duga bolovanja u 30 posto slučajeva. Razlozi su uglavnom dugo čekanje na preglede i terapije, upozorio je. Tomislav Dulibić kazao je kako je prosjek bolovanja u Hrvatskoj - u prosjeku EU-a.
'Poslodavci u Hrvatskoj plaćaju više od prosjeka u EU-u. Postavlja se pitanje, kad se uoči greška u sustavu, tko će poslodavcu nadoknaditi štetu plaćanja naknade, ali i štete koja neminovno nastaje u poslovanju zbog gubitka konkurentnosti, educiranja radnika, prekovremenih plaća. Novac koji se može uštedjeti kad bi se sustav uredio može se prebaciti u povećanje plaća radnika. Novcem utrošenim u ove 30 posto veće stope bolovanja moglo bi se otvoriti oko 8 tisuća radnih mjesta', rekao je Davor Majetić.
vezane vijesti
'Da bi vi nekome dali, morate nekome uzeti. Jesu li to bolnice ili netko drugi?', upitao je Lucian Vukelić. Prva 42 dana bolovanja (prehlade, križobolje, bolesti lokomotornog sustava...) koja idu na teret poslodavca, iznose 1,7 posto ukupne stope bolovanja, rekao je. Dodao je kako na teret HZZO-a od prvog dana idu komplikacije u trudnoći ili njega člana obitelji.
'Bolovanja su na razini EU-a, a kvaliteta zdravstvene zaštite je sigurno niža nego u Europi. Treba pogledati i strukturu bolovanja. Mi godišnje imamo 20 do 23 tisuće prijavljenih povreda na radu. Vlada je puno radila da poslodavce oslobodi nameta, naročito vezano za zaštitu na radu. Bolje bi bilo da se radilo na prevenciji', kazao je Mladen Novosel. Upozorio je kako puno radnika radi više od 8 sati te da gotovo svaki šesti radnik oboli zbog mobinga.
12 do 13 dana
'Svaki zaposlenik s posla izostane 12 do 13 dana godišnje - što je oko 40 do 50 posto više bolovanja u odnosu na EU. Svi su ovdje u pravu i svi nose svoj dio krivnje. Javno zdravstvo ima spore procedure, poslodavcima nedostaje radnika jer nam stari populacija, a neki radnici zloupotrebljavaju instituciju bolovanja', kazao je Damir Kovačević. Dodao je kako 'zlouporaba bolovanja čini 3 do 5 ukupnih brojki'.
'Između 2014. i 2018. godine ukupan broj dana bolovanja narastao je za 4,45 milijuna. Problem je što je 70 posto tih dana - na račun poslodavaca. U 2017. godini broj dana bolovanja na račun poslodavaca je narasao za 1,7 milijuna, a na račun HZZO-a narastao za 140 tisuća', dodao je Kovačević. Naglasio je kako je naknada za bolovanje samo vrh piramide - te da je veliki problem što raste cijena rada.
'Mi vodimo socijalni dijalog. Na žalost, u ovom trenutku nismo u mogućnosti udovoljiti zahtjevima HUP-a. U budžetu HZZO-a imamo 25 mlrd. kuna. Povećat ćemo ga za milijardu kuna. Povećali smo izdvajanja za skupe lijekove i ostale kategorije. Siguno nećemo uzeti ranjivim skupinama sredstva za zdravstvenu zaštitu, kako bi omogućili poslodavcima veću zaradu', rekao je Tomislav Dulibić. Dodao je kako će u izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju biti ugrađene odredbe koje će omogućiti veću kontrolu bolovanja. Kontrolor će samostalno moći obilaziti teren.
'Gospodin Majetić izbjegava odgovornost poslodavca. Preko 50 posto uzroka bolovanja su povrede na radu i odgovornost su poslodavca zbog loše organizacije rada, ponovio je Mladen Novosel. 'Ne rastu bolovanja zbog povreda na radu', odgovorio mu je Majetić. Lucian Vukelić kazao je kako u HZZO-u vrše redovne kontrole, izvanredne kontrole, kontrole na želju poslodavaca i kontrole na upit pojedinaca. One mogu biti anonimne ili potpisane. Godine 2018. kotrolirano je 13 480 pacijenata. Do 2015. godine naši su kontrolori bili u mogućnosti sami prekinuti neopravdana bolovanja. Kad je to ukinuto, stope bolovanja su počele rasti, dodao je.
Skandinavski model
'U skandinavskom modelu poslodavci plaćaju sedam dana bolovanja uređenih ugovorom o radu. Slovenci imaju prosjek bolovanja 12, 13 dana, a Talijani 17 dana. U Hrvatskoj je to 9 dana, kazao je Lucian Vukelić. Smatra kako imamo solidaran Bismarckov sustav koji je dobar, i ne treba u njega ulaziti s nečim lošim. Našim ljudima moramo omogućiti bolovanje, a spriječiti zouprabu, kazao je. Trebaju li poslodavci 'absence managera'?
'Oko 73 posto kompanija u EU-u ima neki oblik upravljanja izostancima. Osnovno načelo vezano za bolovanje je - pomoći radniku da se što prije zdrav i sretan vrati na posao. Srbija ima 30 dana bolovanja na račun poslodavca, ali tamo poslodavac 100 posto snosi trošak bolovanja zbog povrede na radu. Svi mogu napraviti nešto. HZZO može dati uputu liječnicima da ne zaokružuju bolovanja primjerice do ponedjeljka. Poslodavci bolovanje proglašavaju nepoželjnom pojavom što je 'nonsens'. Neke tvrtke za svakog radnika na bolovanju šalju zahtjev za kontrolom što opterećuje sustav, a radniku šalje poruku da mu ne vjeruje', rekao je Damir Kovačević.
'Upravljanje bolovanjem je poslovni proces koji se uvodi na razini kompanije. Tvrtke koje su uvele 'absence managera' smanjile su količinu izostanaka s posla, bilo bolovanja, kašnjenja i slično', zaključio je.
