Američka neovisna udruga Freedom House, koja prati stanje građanskih sloboda u svijetu, objavila je u utorak godišnje Izvješće o slobodi medija za 2011. u kojem ističe kako je veliki napredak na tom području donijelo Arapsko proljeće, a Hrvatska se u odnosu na prošlu godinu popela za dva mjesta i zadržala ocjenu medijski 'djelomično slobodne' zemlje
U izvješću "Sloboda medija 2012: Proboji i nazadovanje na Bliskom istoku" koji se odnosi na 2011. Hrvatska se u odnosu na prošlu godinu s 85. popela na 83. mjesto s rejtingom 40 dok je prošlogodišnji bio 41 i statusom zemlje s djelomično slobodnim medijima.
Sloboda medija prvi put u osam godina nije opala na globalnoj razini, čemu je kako naglašava organizacija pridonijelo upravo Arapsko proljeće.
Zemlje u regiji zabilježile su blagi pad, tako da se Srbija nalazi na 77. mjestu, Crna Gora na 76., Bosna i Hercegovina na 95. a Makedonija na 115, a sve su ocijenjene kao 'djelomično slobodne'.
U izvješću objavljenom dva dana prije obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, zapadne demokracije su kao i prije visoko rangirane po stupnju slobode medija, a popis predvode Finska, Norveška i Švedska.
Stanje u SAD-u ocijenjeno je malo lošije no prošle godine zbog obračuna policije s novinarima koji su 2011. izvješćivali o prosvjedima "Okupirajmo Wallstreet". Blagi pad slobode medija zabilježen je i u Velikoj Britaniji zbog ograničavanja u izvješćivanju novinara o prosvjedima i posebne sudske zabrane pisanja o slavnim osobama i bogatašima, pa čak i pisanja o postojanju takvog naloga.
Italija se malo popela na rang listi nakon odlaska premijera Silvija Berlusconija koji je vlasnik ključnih medija, ali je, zbog njegovog snažnog utjecaja Italija kao jedna od rijetkih zapadnoeuropskih zemalja dobila ocjenu "djelomično slobodna".
U izvješću se ističe kako mediji dobivaju veće slobode u zemljama Arapskog proljeća - Egiptu, Libiji i Tunisu gdje su pod pritiskom prosvjeda svrgnuti autoritarni režimi.
'Novostvorene okolnosti za medije u zemljama kao što su Tunis i Libija, iako i dalje slabe i daleko od savršenih, od presudne su važnosti za budućnost demokratskog razvoja te regije i moraju se njegovati i štititi', rekao je predsjednik Freedom Housa David J. Kramer.
Ističe se kako Kina, Rusija, Iran i Venezuela koriste niz metoda za održavanje strogog nadzora nad medijima, uključujući privođenje i uhićenje kritičara režima, zatvaranje medija i pokretanje sudskih postupaka protiv novinara.
Dodaje se da su Kina i autoritarne države Afrike i Bliskog istoka cenzurirale vijesti o Arapskom proljeću, a u pojedinim zemljama vlasti su se i nasilno obračunavale s novinarima koji su izvještavali o demonstracijama.
Meksiko je i dalje jedno od najopasnijih mjesta za novinare, a od 2010. ima status 'neslobodne' zemlje za medije.
Ističe se da u u ovogodišnjem izvješću Mađarska i Čile izgubile status medijski slobodnih zemalja i dobile ocjenu 'djelomično slobodne'.
Od 197 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Freedom House je 66 ocijenio kao "slobodne", 72 kao "djelomično slobodne", a 59 kao zemlje u kojima nema slobode medija.
Najlošiju ocjenu za slobodu medija dobile su Bjelorusija, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sjeverna Koreja, Turkmenistan i Uzbekistan.
Freedom House daje ukupnu ocjenu od 0 (najbolja) do 100 (najgora) temeljem niza metodoloških pitanja i brojnih pokazatelja. Zemlja ima slobodne medije s ocjenom od 0 do 30, djelomično slobobodne od 31 do 60 i neslobodne od 61 do 100.
Freedom House je neovisna udruga sa sjedištem u Washingtonu, osnovana 1941., koja istražuje stanje demokracije, političkih sloboda i ljudskih prava u svijetu.
