Posljednjih dana ponovno je aktualiziran problem popune diplomatske mreže, blokirane zbog sukoba predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Predsjednik i premijer su prema Ustavu sukreatori vanjske politike, a prvi i posljednji veleposlanik kojeg su zajednički imenovali za Srbiju bio je Hidajet Biščević 2020., dakle prije tri godine
Milanović je prošlog tjedna pozvao Plenkovića da se nastave konzultacije i razgovori o imenovanju veleposlanika, generalnih konzula i konzula kako na upražnjena mjesta u hrvatskim diplomatskim predstavništvima, tako i na mjesta na kojima je veleposlanicima, generalnim konzulima i konzulima istekao mandat. Iako su s Pantovčaka u ponedjeljak za tportal kazali da je uspostavljena komunikacija s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, premijer Plenković je sa Strateškog foruma na Bledu u Sloveniji poručio da nikakvi razgovori nisu krenuli.
Plenković je kazao da su prošle tri godine otkad je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poslalo Milanoviću popis s prijedlogom imenovanja, na koji do danas nema odgovora. Tvrdi da se Milanović sjetio te teme nakon tri godine i da 'ne očekuje ništa' jer je posljednji 'nebulozan' prijedlog s Pantovčaka bio onaj o raspodjeli fifty-fifty, a takav model 'nikad nije postojao'.
vezane vijesti
Zbog svađe Pantovčaka i Banskih dvora u hrvatskoj diplomaciji širom svijeta čak je 70 posto mjesta ispražnjeno ili je završio mandat veleposlanicima, konzulima i generalnim konzulima. Hrvatska nema veleposlanike u ključnim svjetskim gradovima poput Londona, i to u vrijeme rata u Ukrajini, kad su diplomatske linije užarene i koordinacija s ostalim državama izuzetno je važna.
Veleposlanik Igor Pokaz napustio je iz privatnih razloga mandat u Ujedinjenom Kraljevstvu netom nakon krunidbe kralja Charlesa, tako da je sada upražnjeno i to vrlo važno veleposlaničko mjesto. A Velika Britanija jedna je od najsnažnijih saveznica Kijeva od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Hrvatska više od dvije i pol godine nema veleposlanika ni u Francuskoj, zemlji koja je, uz Njemačku, glavni motor Europske unije i od koje kupujemo skupo plaćene vojne zrakoplove, nakon što je nažalost preminuo veleposlanik Filip Vučak u siječnju 2021. godine. Također, veleposlanika nemamo ni u Vatikanu, nama iznimno važnom zbog snažnih odnosa s Katoličkom crkvom, kao ni u Litvi, državi u kojoj je nedavno održan samit NATO-a i koja je snažno dobila na geopolitičkoj važnosti od početka sukoba u Ukrajini.
Uz to što nemamo stalnog vojnog predstavnika pri NATO-u, mandat je istekao i hrvatskom veleposlaniku pri NATO-u. U Stalnu misiju RH pri Ujedinjenim narodima i WTO u Ženevi također je stigao otpravnik poslova prošlog ljeta, nakon što je veleposlanica Vesna Batistić Kos otišla na drugu dužnost.
Četverogodišnji mandati veleposlanicima istekli su u nizu važnih zemalja - prije svega Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama - ali i Italiji, Indiji, Slovačkoj, Finskoj, Crnoj Gori, Katru...
Iako premijer tvrdi da diplomacija funkcionira bez problema, neimenovanje veleposlanika nosi i određenu političku poruku zemlji domaćinu, a njegov izostanak stavlja karijere diplomata i njihovih obitelji na čekanje. Pitanje je koliko su dugo voljni čekati prije nego napuste Zrinjevac...
