investirajte pametno:

'Hrvatska ima niz prednosti, trebamo investicije u biofarmaceutiku, zdravstvene usluge, održivu proizvodnju i preradu hrane'

15.03.2021 u 12:54

Bionic
Reading

Hrvatska ima niz konkurentskih prednosti koje može dobro iskoristiti, a ulaganja treba usmjeriti tamo gdje će imati najveći učinak, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji "Investirajte pametno - Investirajte u Hrvatskoj" u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja i Večernjeg lista.

Konferencija je održana u okviru "Strateškog projekta za podršku inicijativa klastera konkurentnosti", financiranog iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. - 2020., sa ciljem predstavljanja potencijala za investiranje i omogućiti umrežavanje tvrtki, investitora i partnera za razvoj inovativnih projekata, proizvoda i usluga u području strateških segmenata i tematskih područja pametne specijalizacije u RH.

Državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je da Hrvatska ima niz konkurentskih prednosti koje može dobro iskoristiti, a da poticanje klastera konkurentnosti predstavlja kvalitetan mehanizam kroz koji se može povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

U okviru tog projekta identificirano je 13 globalnih lanaca vrijednosti koji predstavljaju priliku za specijalizaciju i privlačenje investicija u RH. Za svako od tih 13 strateških podpodručja odnosno 13 industrija napravljena je i strateška segmentacija i akcijski planovi, kojima se i poslovni sektor želi usmjeriti prema onome za što se ocjenjuje da su globalno konkurentni i profitabilni segmenti gospodarstva.

Između ostalog, to su biofarmaceutika, zdravstvene usluge, održiva proizvodnja i prerada hrane, inteligentni transportni sustavi, informatičko-komunikacijske tehnologije i itd.

"To su osnovna područja u kojima smatramo da postoji razvojni potencijal i gdje Hrvatska može imati konkurentske prednosti i u koja želimo usmjeriti daljnji rad i sredstva koja su nam na raspolaganju, pa između ostalog i potaknuti privatna ulaganja u te segmente"; poručila je Mikuš Žigman, dodavši da sredstva treba usmjeriti tamo gdje će imati najveći učinak.

U tom kontekstu, rekla ja Mikuš Žigman, izravna strana ulaganja predstavljaju važan čimbenik za poticanje konkurentnosti te su često i pokretač ulaska u globalne lance vrijednosti, pri čemu ulagači i njihova ulaganja mogu donijeti specijalizirana znanja i tehnologije te pomoći hrvatskoj industriji da se prilagodi.

Predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Tamara Perko poručila je da je investiranje put ka podizanju konkurentnosti i otpornosti hrvatskog gospodarstva. Ustvrdila je da je koronakriza promijenila lance vrijednosti te da se pokazalo da se da Hrvatskoj mora više pouzdati u samoodrživost, a da sve prilike koje kriza pruža mora iskoristiti.

Kako je istaknula, HBOR je u posljednje tri godine podržao ukupno više od 7.000 projekata vrijednih 23,5 milijardi kuna, a kada se govori samo o podržanim investicijama, to iznosi 12,3 milijarde kuna, a obuhvaća četiri tisuće projekata.

Bez obzira na svu neizvjesnost na tržištu, pa tako i u prošloj godini, uvijek smo shvaćali važnost investicija, poručila je Perko. Predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec istaknuo je da je ta agencija u proteklih pet godina potaknula investicije u vrijednosti 18 milijardi kuna, pri čemu je podržano oko 12.800 projekata te stvorena pretpostavka za otvaranje 23 tisuće radnih mjesta.

Najveći dio, više od 40 posto projekata, pritom je financiran kroz sustav dodjele bespovratnih potpora, napomenuo je Vrbanec. Vrbanec je podsjetio da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u petak u javno savjetovanje uputilo nacrt poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju, ukupna alokacija iznosi 130 milijuna eura, pri čemu se objava natječaja očekuje 15. travnja.

Po njegovim riječima, u slijedećem razdoblju, kroz Višegodišnji financijski okvir (VFO) te financijski instrument EU slijedeće generacije, hrvatske poduzetnike i javnu upravu očekuje oko 24 milijarde eura, a taj novac treba što pametnije i brže iskoristiti.