Premda je aktualnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo vrlo malo za pobjedu u prvom krugu, Hrvatsku ipak čeka drugi krug izbora za predsjednika za dva tjedna, u nedjelju 12. siječnja
Iako su izlazne ankete provedene među biračima po izlasku s biračkog mjesta Milanoviću davale 51,48 i 50,73 posto glasova i time predviđale da će već u prvom krugu osvojiti novi predsjednički mandat, ispalo je da su njegov rezultat precijenile za oko dva posto, tako da će na kraju ipak biti drugog kruga.
Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), aktualni predsjednik i kandidat SDP-a i partnera osvojio je 49,11 posto glasova.
vezane vijesti
Njegov glavni protukandidat Dragan Primorac (HDZ i partneri) osvojio je 19,36 posto glasova pa će se s njim sučeliti u drugom krugu. Od ostalih šestero kandidata, svi su imali ispod 10 posto glasova.
Pri tome je razlika od oko 30 posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća u povijesti Hrvatske.
Također, Milanović je sada u prvome krugu osvojio 792.106 glasova, što je daleko više od broja glasova s kojima je ušao u drugi krug 2019. godine - 562.783.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske bili su birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.).
Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990., a onda još dvaput na neposrednim izborima, 1992. i 1997. Oba puta pobijedio je u prvom krugu.
Tako je Tuđman 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu osigurao drugi mandat sa 61,41 posto glasova i time pobijedio Zdravka Tomca i Vladimira Gotovca.
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine, kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu, a 2005. osvojio je reizbor u drugom krugu nadmašivši Jadranku Kosor.
Sljedeći predsjednik postao je Ivo Josipović 2009. godine nakon što je u drugom krugu pobijedio Milana Bandića.
Josipović prvi nije osvojio novi mandat 2014. godine jer ga je u drugom krugu pobijedila Kolinda Grabar Kitarović, a ona je time postala i prva hrvatska predsjednica.
Ni ona nije osvojila novi mandat jer ju je Milanović pobijedio u drugome krugu 2020. godine, a sada ga ponovno čeka borba u drugom krugu.
Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom i treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana, u ovom slučaju 12. siječnja 2025.
Mandat mu traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
