OECD je službeno otvorio pregovore sa šest zemalja kandidata 25. siječnja.

Hrvatska je usvojila 29 “zakonskih instrumenata” od ukupno 253 koja traži taj klub industrijski razvijenih zemalja sa sjedištem u Parizu.

Brazil je usvojio 105 instrumenata, Rumunjska 56, Argentina 51, Peru 46, a Bugarska 33, podatak je s internetske stranice OECD-a

OECD, osnovan 1961. godine, forum je zemalja koje sebe nazivaju demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju nakon čega raspravljaju o globalnim problemima i objavljuju gospodarske analize.

“Postali smo članica svih relevantnih međunarodnih organizacija, još nam jedino preostaje postati članica OECD-a”, rekao je Grlić-Radman u videoobraćanju Hrvatima okupljenima prije tjedan na susretu dijaspore u Paragvaju.

Hrvatskoj vladi je ulazak u tu organizaciju politički bitan pa pregovore s OECD-om vodi ministarstvo vanjskih poslova. 

Brazil, koji je najdalje odmakao u pregovorima, tu je ulogu povjerio svom ministarstvu gospodarstva predvođenom ministrom Paulom Guedesom.

“Ne možemo komentirati razvoj pregovora jer su razgovori o pristupanju povjerljivi”, rekla je OECD-ova glasnogovornica Catherine Bremer za Hinu.

Zahtjevne reforme 

U veljači je hrvatska vlada osnovala pregovaračku skupinu odredivši Grlića-Radmana za glavnog pregovarača. Postavila je u tu skupinu i jednog predstavnika ministarstva gospodarstva.

Grlić-Radman se 16. ožujka sastao u Parizu s OECD-ovim glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom nakon čega je poručio preko Twittera da je imao “sjajan sastanak”. 

Hrvatska je službeni zahtjev, odnosno pismo namjere, za primanje u OECD poslala još prije pet godina, 25. siječnja 2017.

“Ali je zbog objektivnih okolnosti i nemogućnosti sudjelovanja u radnim tijelima OECD-a veći dio vremena od podnošenja zahtjeva za članstvo naš napredak na tom putu bio usporen”, napisalo je ministarstvo vanjskih poslova u e-mailu poslanom Hini.

Nije navelo koje su to “objektivne okolnosti” bile.

“Tijekom 2021. godine se naša suradnja s OECD-om značajnije intenzivirala te smo dobili mogućnost pristupanja novim radnim tijelima, što je u konačnici dovelo do otvaranja pregovora 25. siječnja 2022.", kažu u ministarstvu.

Njegova uprava za gospodarske poslove i razvojnu suradnju kaže da se s OECD-om radi na provedbi “zahtjevnih reformi” u područjima poput državne uprave, digitalizacije, zelene politike, tržišta rada i pravosuđa.

Akcijski plan

OECD je u lipnju 2021. godine priopćio kako Hrvatska mora poboljšati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Hrvatskoj je preporučio uspostavljanje tijela za koordinaciju vlasništva, zatražio veću transparentnost i javne objave vezane za te kompanije, te jačanje autonomije i neovisnosti nadzornih odbora u državnim kompanijama.

“Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odmah je formiralo upravljački odbor u kojem sudjeluju predstavnici tijela državne uprave”, napominju u ministarstvu vanjskih poslova.

U tom pravcu je usvojen “Akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a”.

“Ispunjavanje uvjeta iz Akcijskog plana ide prema predviđenom planu pa se završetak reforme korporativnog upravljanja očekuje do 2024. godine”, kažu u ministarstvu.

OECD-ovi tehnički odbori, u kojima se nalaze osobe iz zemalja članica, nadgledaju usvajanje zakonskih instrumenata, kaže glasnogovornica OECD-a. 

“Na kraju postupka OECD provodi kompletnu reviziju kako bi se osigurao da su zemlje doista uvele što se od njih traži”, rekla je. 

Tada Vijeće OECD-a, glavno upravljačko tijelo te organizacije, odlučuje o primanju zemlje.

"Prema nekim preliminarnim procjenama iz OECD-a, naši pristupni pregovori ne bi trajali duže od 2,5 godine do 3 godine", kažu u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Brazil je idući

Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika u svibnju 2021. Ona je bila počela pregovore u travnju 2015. godine.

Kostarika je 38. zemlja tog kluba, ujedno četvrta zemlja članica iz područja Latinske Amerike i Kariba. Ranije su OECD-u pristupili Meksiko, Čile i Kolumbija.

Brazil je uvjeren kako će on biti idući primljen.

"Brazil je jedna od tzv. država ključnih partnera OECD-a (uz Indiju, Kinu, Indoneziju, Južnu Afriku) pa s OECD-om gradi odnose od 1990-ih godina u različitim formatima", kažu u hrvatskom ministarstvu. 

Ključni partneri OECD-a sudjeluju u svakodnevnim raspravama o politikama u tijelima OECD-a, sudjeluju u redovitim OECD anketama i uključuju se u statističke baze podataka. Dodatno, od 1999. godine Brazil je pozivan na sve sastanke OECD-a na ministarskoj razini, napominju iz Zagreba.

Ministarstvo vanjskih poslova, kojem je dodijeljen zadatak jačanja odnosa Hrvatske s međunarodnim organizacijama, koordiniralo je i pristupanje Europskoj uniji 2013. godine.

Napominje kako su Hrvatska, Rumunjska i Bugarska prilikom članstva u EU "ispunile niz jako strogih kriterija koji se u velikoj mjeri poklapaju s uvjetima pristupanja OECD-u".

Strogi standardi

Trenutno se, međutim, devet godina nakon ulaska Hrvatske u EU, provodi projekt hrvatskog ministarstva pravosuđa i uprave "u suradnji sa stručnjacima OECD-a" vezan za borbu protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju.

"Članstvo u OECD-u, kao i članstvo u EU jasno je priznanje da država poštuje najviše globalne standarde, da je predana vrijednostima demokracije i vladavine prava, da poštuje načela otvorene i transparentne tržišne ekonomije i da, zajedno s drugim državama članicama, dijeli zajednički cilj o održivom gospodarskom rastu", objašnjava MVEP zašto vlada želi uvesti Hrvatsku u OECD.

"Isto tako, članstvo u OECD-u snažan je znak međunarodnim i domaćim ulagačima kako naše nacionalne politike slijede napredne standarde OECD-a i najbolje prakse na brojnim područjima", dodaje Zrinjevac.

Koliko će Hrvatska, odnosno njeni porezni obveznici, plaćati godišnje OECD-u kada Hrvatska postane njegovom članicom zasad nije poznato.

"Nacionalni doprinos OECD-u temeljit će se na formuli koja uzima u obzir veličinu gospodarstva svake članice", odgovorilo je ministarstvo ne iznoseći brojeve.