Autor teksta Thomas Brey uvjeren je da Hrvatska nije stvarno ispunila uvjete koje je postavila Europska unija.

Na brzinu je prihvaćeno mnoštvo zakona za čiju provedbu, međutim, uopće ne postoje uvjeti. Ili su samo najavljeni popravljeni zakoni. Primjer 1: u prosincu je Sabor, hrvatski parlament, prihvatio Strategiju razvoja pravosuđa od 2013. do 2018. U njoj se ispunjavaju zahtjevi EU-a. Ali nema nužnoga 'godišnjeg akcijskog plana' za provedbu zakona bez kojega čitava strategija ostaje mrtvo slovo na papiru', prenosi DW

Primjer 2: Zakonom o strateškim investicijama trebale su biti uklonjene investicijske prepreke, na koje se žalio Bruxelles. Vlada želi sama odlučivati o velikim projektima i tako spriječiti uobičajeno torpediranje na komunalnoj razini. Samo, već mjesecima je sve ostalo na toj najavi. Toga ključnog zakona još nema. 'Tako je to često', kaže jedan trgovinski stručnjak iz jedne članice EU-a u Zagrebu. 'Nakon najava se ništa ne događa, a ako se ipak dogodi, nedostaju odredbe o provedbi koje bi zakonu udahnule život.'

Hrvatska već desetljećima spada među osobito korumpirane zemlje u Europi. Zato je borba protiv toga zla bila jedan od glavnih zahtjeva Bruxellesa prije pristupanja. Istina, dugogodišnji premijer Ivo Sanader je u spektakularnom suđenju za korupciju osuđen na deset godina zatvora, a protiv njega se vodi još više postupaka, 'ali to ima malo utjecaja na svakodnevni život građana', kaže Zorislav Antun Petrović iz hrvatskoga Transparency Internationala.

Veći je problem takozvana šalterska korupcija. Stručnjak Transparencyja je i sam šest godina čekao na jedan upis u gruntovnicu jer nije htio platiti mito

No najgori problem nove članice EU-a je javna uprava koju mnogi doživljavaju kao zastarjelu, pristranu, lijenu i samovoljnu. Predsjednik parlamentarnog Odbora za Ustav Peđa Grbin ovako opisuje stanje: 'Državna uprava u Hrvatskoj je nažalost još uvijek konglomerat od austrougarske uprave, ali ne u dobrom smislu, nego one kakva je inspirirala Franza Kafku, uz dašak komunizma. Ja imam dojam da se namještenike u upravi načelno uči: tko ne radi, ne pravi ni greške.' A reformu uprave Europska komisija uopće nije postavila kao uvjet.

O posljedicama izvješćuje austrijski poduzetnik Friedrich Ebner, čiji koncern građevinskih materijala Leier International iz Horitschona/Haračuna u austrijskom Gradišću od 2006. ima u Hrvatskoj jednu ciglanu. 'Vlasti nas šikaniraju, šalju nas u krug od jednih do drugih, vlada nesposobnost i nerazumijevanje', kaže ogorčeno. (...) 'Hrvatska je miljama daleko od EU standarda. U gospodarstvu velikim dijelom još odlučuju mafijaši. Ako se tako odnosi prema stranim investitorima, onda ta zemlja ne pripada u EU', kaže srdito Ebner.

A što kažu njemački poduzetnici u Hrvatskoj? Ispitivanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore objavljeno u ožujku otkrilo je i ovo: 'Vrlo rašireno nezadovoljstvo vlada kod borbe protiv korupcije i kriminala, pravne sigurnosti, fleksibilnosti radnog prava, discipline plaćanja i predvidivosti gospodarske politike. Vrlo nezadovoljni su poduzetnici javnom upravom, poreznim sustavom i poreznim vlastima, kao i poreznim opterećenjem.'

Poražavajuća je kritika i domaćih gospodarskih stručnjaka. 'Vlada je neorganizirana i apsolutno nesposobna', kaže profesor ekonomije Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta. 'Naša vlada ni o čemu nema pojma', dodaje jedna poznata poduzetnica s velikim iskustvom kao politički konzultant u Zagrebu, koja je kao važna osoba u gospodarstvu željela ostati anonimna. Vlada često mijenja pravila, što je otrov za investicije, kaže ona: 'To je kao da rukometna momčad nakon poluvremena mora nastaviti igrati vaterpolo.'