Jučer navečer je Hrvatska, zajedno s Kanadom, dobila 'nagradu' globalnog civilnog društva za najgoru državu na svijetu u klimatskim pregovorima koji se trenutno odvijaju na Klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu
Riječ je o nagradi 'Fossil of the day' (Fosil dana) o kojoj na kraju svakog dana Konferencije glasaju svjetske organizacije civilnog društva prisutne na konferenciji. Hrvatska je ovu nagradu dobila zbog svog inzistiranja na umjetnom povećanju emisija u baznoj godini 1990. godini kako bi uspjela ispuniti preuzete obveze iz Kyoto protokola.
Nagradi je doprinio i stav Republike Hrvatske da joj se dopusti povećanje emisija od šest posto do 2020. godine, za razliku od većine država svijeta koje su najavile smanjenje od 20 posto i više, priopćili su danas iz Zelene akcije.
Zelena akcija je prije nekoliko dana na prosvjednoj akciji izvijestila javnost da Hrvatskoj prijeti međunarodna blamaža na Klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu, što se već počelo i događati dodjeljivanjem ove ‘nagrade’.
Nedugo nakon objave vijesti o 'nagradi' koju je dobila Hrvatska, oglasilo se i nadležno ministarstvo, čije priopćenje prenosimo u cijelosti.
Na 15. konferenciji stranaka UNFCCC koja se održava od 7. do 18. prosinca 2009. godine u Kopenhagenu, hrvatski polazni pregovarački cilj, s pozicije samostalne države, za emisije stakleničkih plinova u razdoblju 2013.-2020. godine je 33,2 MtCO2-eq. To iznosi smanjenje emisija od 5 posto od količine emisija u baznoj 1990. godini s uključenom Odlukom Konferencije stranaka Konvencije 7/CP.12. Ovaj cilj je privremeni cilj Republike Hrvatske do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kada preuzima svoje obveze u skladu s obvezama Europske unije što će tada biti 20% ili više.
Iz čega je razvidno da Hrvatska ne traži da joj se dopusti povećanje emisija od 6% kao što uporno ponavlja Zelena akcija. Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio obveza ali traži da u tom dijelu bude ravnopravna s ostalim zemljama. Hrvatska se dugi niz godina borila za pravedniju procjenu emisija bazne 1990. tj da joj se uračunaju u približnom iznosu emisije iz termoelektrana u koje je Hrvatska morala ulagati, a gradile su se izvan njezinog današnjeg teritorija, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji.
To je Hrvatskoj napokon na Konferenciji u Nairobiju 2006. i priznato. Doznali smo iz medija da su nevladine organizacije danas Hrvatskoj zajedno s Kanadom dodijelile antinagradu zbog zahtjeva za revizijom bazne 1990. Moguće da današnju nagradu možemo zahvaliti upravo dezinformacijama koje širi Zelena akcija.
