Već prvo pitanje bilo je upućeno premijeru Zoranu Milanoviću kojeg je Ivan Šimunović iz HSP-a dr. Ante Starčević upitao kako Hrvatska misli riješiti problem prenesene štednje Ljubljanske banke.

'Hrvatska strana napravila je sve što je rekla, hrvatska strana bila je suočena s tihom opstrukcijom prijatelja iz Slovenije što smo na kraju uspješno riješili. Ne vidim što je tu sporno u Sloveniji, čujemo prigovore, RH je napravila sve što je trebala. Prava pravna bitka se vodi pred Europskim sudom za ljudska prava i to je opasnost za one koji u Sloveniji smatraju da nisu ništa dužni, mi smo smatrali da jesu. Ne vidim čemu ikakva nervoza; pravda će prije ili kasnije biti ispoštovana', kazao je Zoran Milanović.

S obzirom na to da ga je Šimunović prvo htio upitati o ZERP-u, Milanović je spomenuo i tu teme.'Proglašenje bilo kakvog posebnog pojasa u hrvatskim vodama koji bi bio vezan uz ribolovna prava bilo bi pravno neutemeljeno, a o ekološkoj zaštiti možemo razgovarati. Hrvatska je postala punopravnom članicom EU-a, a hrvatsko more morem EU-a, čime je Hrvatska ušla u kompleksniji pravni režim, u kojem je nemoguće proglasiti zonu u kojoj bi pravo na ribarenje imali samo hrvatski ribari', rekao je Milanović.

SDP-ov Ivo Jelušić ministra financija Slavka Linića upitao je hoće li novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju građani biti izdani i hoće li Vlada postići dogovor s bankama na štetu građana.

Za Vladu, kazao je Linić, veliki su problem građani s blokiranim računima, a posebno 270 do 290 tisuća građana koji su po cijelu godinu blokirani zbog odnosa s bankarskim sektorom.

'Novim zakonima rješavamo ono što je uvijek bio problem u Hrvatskoj, a to je najviša stopa potrošačkih kredita za stanove. Rješavamo najviše moguće naknade, ukupan trošak kredita, a rješavamo i odnos između građana i banaka', kazao je rekao je Linić.

Zakon građane, dodao je, stavlja u lakši položaj. Poslao je pritom Linić i jasnu poruku.

'Zadnji dan rasprave u Saboru bankarski sustav ponudio je određena rješenja. U dogovoru, u ministarstvu postignuto je vrlo jasno rješenje. Trideset posto popusta na ugovorene početne iznose. Bankari su se složili da bi dan iza toga odustali od dogovora i idu na 30 posto od danas vrijedit će kamatne stope. Vladi je to neprihvatljivo što znači da neće biti dogovora s bankama zato što su stoti put izigrale dogovor i bit će u biti onaj prijedlog o kojem ste raspravljali na izglasavanju u petak. Prema tome, opet neodgovorno ponašanje banaka, izigravanje banaka svih mogućih dogovora. To je ponašanje bankarskog sustava. Interes banaka nešto je drukčiji od interesa građana', rekao je Linić podsjetivši da su, kada se u Saboru raspravljalo o Zakonu o potrošačkom kreditiranju, banke ponudile rješenje koje je dogovoreno s Ministarstvom financija, da bi ga dan nakon izmijenile na Vladi neprihvatljiv način.

Vrdoljak: Pričekajmo da se MOL jasno izrazi o namjeri prodaje INA-inih dionica

Kraj prošlog tjedna označila je vijest da MOL namjerava prodati svoj udio u INA-i. Stoga je HNS-ov Srđan Gjurković ministra gospodarstva Ivan Vrdoljaka upitao koja je hrvatska osnova za pregovore s mađarskom stranom i oko čega se nisu usuglasili.

Tema spoticanja, dao je naslutiti Vrdoljak, bilo je korporativno upravljanje INA-om. 'Mi samo želimo da se INA upravlja prema zakonima RH. Da se upravljanje uskladi prema Zakonu o trgovačkim društvima, a sve ostalo je moguć dogovor s kolegama iz Mađarske. Mi smo iskaz namjere prodaje dobili ustvari iz jednog priopćenja MOL-a. Mi smo pročitali priopćenje kao svi građani u Hrvatskoj. Mislim da je prerano bilo kakve zaključke donositi, niti trebamo, prije nego što MOL službeno i jasno se ne izjasni o namjeri prodaje i donese te odluke u namjeri prodaje svog dijela INA-e', kazao je Vrdoljak.

Hoće li Vlada pozvati u pomoć MMF, interesiralo je Jadranku Kosor. U svom pitanju kazala je kako politička i gospodarska situacija u zemlji nije dobra. 'Mržnja i netrpeljivost rastu, a raste potiho i broj nezaposlenih', kazala je Kosor.

'Radi se o reformama koje nisu poduzimane u proteklim godinama, pa i za mandata vaše Vlade, a dugove treba vraćati. Mi smo to mogli preskočiti, ali bi došlo na naplatu kad tad. Nije u redu da postavljate to pitanje jer ste na čelu Vlade propustili priliku za reforme. MMF nije opcija, a prekomjerni deficit je nužnost. Ne smijemo ugroziti socijalno stanje u zemlji', odgovorio je Milanović.

Kosor mu je u sklopu svoga pitanja predbacila i to da SDP-ovcima nije dopustio da u petak prilikom glasovanja zatraže ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja o braku. 'Mogu reći svoj stav što je Sabor, a što je Ustavni sud, no svoje će na kraju ipak reći Sabor. Ustavni sud nije ured za zakonodavstvo, nego tijelo, kad je nadležno, kaže što ima i to se onda mora poštovati. Nametati Saboru obvezu da bilo koga pita što piše u Ustavu, osim sebe i građana nije korektno. Takva obveza Sabora propisana u važećem Ustavnom zakonu služi kao okvir za politički dogovor onih koja ga žele', rekao je premijer.

HDZ o gospodarskom stanju zemlje

'Set gospodarskih pitanja imali su u HDZ-u. 'Svaki početak aktualca dočekamo u gorem ekonomskom trenutku. Svi ekonomski indeksi su u minusu i građani imaju manje nego što su imali. Zadnje godine vlasti smanjene su plaće, podignut PDV, podignute su trošarine i podignute cijene energenata, podignute cijene grijanja. Prosječna četveročlana obitelj s plaćom od 4.000 kuna neto koja živi u 70 m/2, uzeto im 9.000 kuna godišnje. Koliko ćete kuna uzeti građanima u mandatu od četiri godine', upitao je Milanovića HDZ-ov Josip Borić.

'Nije korektno da o uzimanju iz džepa govorite vi. Neke brojke su lošije, neke brojke su bolje. Kriza je iscrpila Hrvatsku, turistička sezona je bila OK, ali to za Hrvatsku nije dobro. To je održavanje statusa quo', rekao je Milanović. Hrvatskoj će, dodao je, biti potrebne dvije do tri godine da se izvuče iz procedure prekomjernog deficita.

'Te tri godine ne moraju biti godine užasa i teškog odricanja, ali moraju biti nastavak politike suočavanja s činjenicama. Dugovi se moraju vraćati. Kamate za kredite koje je netko podizao u godinama kada nije bilo nikakvih reformi, to se mora platiti. Brodogradnju se mora sanirati i moralo se je privatizirati. Dugove u zdravstvu, master plan bolnica. Sve su to stvari koje nas čekaju koje neće biti simpatične. Ići ćemo za time da građani, kada su u pitanju javne usluge i javne službe, imaju istu ili čak, a moguće je uz isti novac i višu kvalitetu usluge. Hoćemo li to postići? Ovisi u manjoj mjeri i o vama i o tome hoćete li takvoj politici davati podršku ili ćete se ponašati na način na koji ja vam ne bih savjetovao', rekao je Milanović.

'Prosječna obitelj sa dvije plaće od 4.000 kuna, to vam je na godišnjoj razini s pet posto manjom plaćom minus od 5.000 kuna. Na električnoj energiji potrošnju od 6.000 kilovat sati sa 20 posto većom cijenom dodatni trošak 1.050 kuna. Ako dnevno na kupnju roba, usluga, predmeta trošite 100 kuna, to vam je godišnje 36.500 kuna. Na godišnjoj razini dva posto PDV-a više znači i 730 kuna više u državni proračun ili toliko manje kupljene robe. Ako godišnje prolazite 15.000 km autom i trošite oko 1.500 litara benzina u prosjeku 10 litara na 100 km po cijeni od 10,30 kuna za litru eurosupera, to vam je 80 lipa po litri više nego u odnosu na cijene 2011. Dodatni trošak vam je 1.200 kuna više godišnje. Na grijanju 30 posto veće cijene, stan od 70 kvadrata, to vam je od 70 do 120 kuna više mjesečno. Grijemo se šest mjeseci 420 kuna. Na plinu 22 posto više cijene, potrošnja 40 metra kubičnih plina mjesečno dodatno vam je to 40, 100 kuna i više. Kad sve to zbrojite, to vam je najmanje devet tisuća kuna. A uzimao sam ne prosječnu plaću, nego još manje od četiri tisuće kuna. Kada to pomnožimo s milijun obitelji, a imamo ih milijun i 200 tisuća u Hrvatskoj, to vam je godišnje između devet i 10 milijardi', zbrojio je Borić premijeru Milanović.

S obzirom na to da je nedavno izjavio da, osim povećanjem PDV-a, Vlada ni na jedan način nije porezno opteretila građane, HDZ-ov Goran Marić premijera je upitao misli li još uvijek tako.

'Jedino što smo učinili jest to da smo povećali PDV i time direktno opteretili hrvatske građane; to smo napravili prvog dana. To je bilo prije dvije godine. Sve drugo je bilo rasterećenje. Koliko je parafiskalnih nameta ukinuto, smanjeno, raznih renti spomeničkih itd.? Sve to skupa ne može preko noći donijeti rezultate. Ovo nije maraton što radimo, ali ovo je jedna utrka na srednje staze. One znaju biti najteže i najviše iscrpljuju jer ljudi ne znaju rasporediti snagu. I naprosto tu trebamo malo vremena, ali ono što radimo, u to vjerujemo. Kakav će biti rezultat? Vjerujemo sljedeće godine pozitivan, bit će bolji, ali teško ćemo nadoknaditi više godina pada i stagnacije', rekao je Milanović.

'Vaše smjernice ekonomske i fiskalne politike izazvale su šok i nevjericu ne samo u domaćoj, nego i u međunarodnoj stručnoj javnosti', kazao je premijeru HDZ-ov Domagoj Milošević koji ga je upitao ima li Vlada nekakav plan ili će čekati 'ekonomsko čudo' ili 'bankrot'.

'U sljedećoj godini očekujemo nekakav gospodarski rast. Koliki će on biti prema jedan posto, vi ćete lako izračunati koliko je to milijardi u hrvatskom gospodarstvu i u hrvatskom proračunu, posljedično, vezano uz to. U sljedećoj godini sigurno nećemo poslušati vaš savjet od prije nekoliko dana da otkupimo 49 posto dionica INA-e jer nešto neodgovornije i neozbiljnije nisam čuo, a u zadnje vrijeme konkurencija je žestoka. Dakle, pitanje dolazi od zastupnika koji bi se zadužio koliko, jedno tri milijarde eura koliko je otprilike burzovna kapitalizacija 49 posto dionica INA-e, i to bi otkupio, i što onda, onda bi se zadužio još nekoliko milijardi da firma bude likvidna i da se može ulagati u ono u što do sada nije dovoljno ulagano. To je vaša ekonomska politika', odgovorio je Milanović.

Milošević je premijeru zamjerio to što nije dobio konkretan odgovor, ali ga podsjetio i na prijašnje procjene gospodarskog rasta. 'Službeno ova Vlada planira gospodarski rast i u 2013., planirali ste rast 1,8 posto u 2012., ostvarili ste pad od -2 posto. Naglašavam, dakle i dalje službeno planirate rast u ovoj godini, prognoze istih izvora su -1, -0,7 posto. Dakle, dajte zaista budimo ozbiljni', rekao je Milošević.

Pupovac: Dokad će ime hrvatskog naroda služiti kao pokriće jednog strašnog, zvjerskoga zločina ustaškog režima?

U svom pitanju, SDSS-ov Milorad Pupovac podsjetio je na ratni zločin iz Drugog svjetskog rata.

'Dvanaestog na trinaesti svibnja 1941., muškarci od 16 do 60 godina srpske nacionalnosti u Glini su bili odvedeni i pobijeni od ustaša u selu Prekopa. Ako vam kažem da je u to vrijeme u Glini bilo muškaraca srpske nacionalnosti između 450 i 500 od ukupnog broja od negdje 2.800, onda vam je karakter toga zločina jasan. Nekoliko mjeseci kasnije, u glinskoj crkvi ubijeno je negdje do 900 muškaraca, neki pod prisilom, a neki pod prijevarom da dolaze na promjenu svoje vjeroispovijesti. Ubijeni su u Crkvi Rođenja bogorodičinog nakon čega je crkva uništena i 1965. podignut spomendom u spomen na te žrtve. 1995. tadašnja vlast je odlučila da taj spomendom preimenuje u hrvatski dom, a obilježja koja su stajala na tom spomendomu ukloni', rekao je Pupovac te pitao dokad će hrvatsko ime koje spomendom nosi služiti kao pokriće strašnog zločina ustaškog režima.

Milanović mu je rekao da Vlada tu ne može previše napraviti, osim zamoliti lokalne vlasti da o tome porazgovaraju. 'Ali im neke stvari ne možemo i nećemo nametati. Možemo govoriti o tome, ali ne mogu doći tamo i napraviti nešto što nije u mojoj ingerenciji, a stav mogu iznijeti. To radim, pa ako će to ikome pomoći, onda dobro', rekao je Milanović.

HDZ-ov Ilija Filipović upitao je Milanovića zašto se odriče dijaspore, s obzirom na to da među hrvatskim državljanima izvan granica Hrvatske postoji strah da će krajem mjeseca ostati bez osobnih iskaznica.

'Slutnje koje ste iznijeli potpuno su netočne. Neću vam govoriti što ja osjećam kada idem u BiH. U dijaspori sam bio po Americi i Čileu. Uglavnom više ne govore hrvatski, ali i to su Hrvati. Prije svega, osobne iskaznice nikome neće biti oduzete. Što će pisati na njima i koji su uvjeti potrebni da bi se taj status stekao i zadržao, to je druga stvar. Ako netko vara u provođenju zakona i daje krive podatke, za to će kad-tad odgovarati, bez obzira tko on bio. Što da odgovorim ljudima u Vukovaru kada kažem da policija provjerava tko gdje živi? Da kažem da ili ne? Kako da se postavimo prema provođenju zakona po toj stvari? Zakon se svugdje treba provoditi. Tu ne uzimam ničiju stranu, tu se zakon provodi. Pitanje je samo prebivališta', rekao je Milanović.

Jovanović: HDZ je stranka koja je rastočila Hrvatsku

Je li se srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ispričao zato što je ustvrdio da su Srbi u hrvatskim udžbenicima prikazani kao četnici i okupatori i je li ministar obrazovanja Željko Jovanović od srbijanske strane tražio udžbenike da se vidi što srpska djeca uče, zanimalo je HDZ-ovog Antu Babića.

Sve što je bilo potrebno da bi dokazao da su hrvatski udžbenici koji su temeljeni na činjenicama, na istini sam učinio i smatram da je to bio odličan potez. Jednako tako kao što sam i dokazao da je vaša stranka, stranka koja je rastočila Hrvatsku zbog toga što je opljačkala Hrvatsku, a predsjednik vaše stranke koji je bio šef tajnih službi ništa nije vidio, ništa nije čuo i ništa nije znao. To je mantra u HGK-u, u HDZ-u. Znači, Hrvatska je opljačkana u ime obitelji HDZ, u ime obitelji Sanader, u ime obitelji Vidošević i ostalih obitelji', odgovorio mu je ministar obrazovanja Jovanović.

Međutim, Babić je kazao kako smatra da je slanje udžbenika srbijanskom predsjedniku podložnička politika i pokušaj opravdavanja. 'Potpuno je neobjašnjivo i teško prihvatljivo da ste vi, pa i mnogi u trenutnom aktualnom državnom vodstvu, posebice nakon oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču spremni na pomirbu sa Srbijom bez utvrđivanja istine o ne tako davnoj prošlosti', kazao je Babić.

Zašto u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom 25 tisuća predmeta tek  čeka rješavanje, zanimalo je HDZ-ovu Sunčanu Glavak. Otkuda joj takvi, kako je rekao, 'snowdenovski' podaci, zanimalo je pak premijera Milanovića.

'Vi ste zaista zahtjevan sugovornik jer uvijek dolazite s podacima za koje nitko nije čuo i kojima moram...  vjerovati. Radi se tu o optužnicama, presudama, kriminalu, dakle nečemu što vama moram vjerovati na riječ pa ću vam uvjetno vjerovati da niti jedan predmet u agenciji nije riješen. Evo, vjerovat ćemo svi da je to istina. Bit će riješen. Evo danas ćemo ih riješiti sve', sarkastično je odgovorio Milanović.

Vi ste uvijek izgubljeni u prijevodu, uzvratila mu je Glavak. 'S vremenskim odmakom od nekoliko godina shvatili ste da ste propali u diplomaciji i upitali se kako će biti u politici. Pa ako ne znate mi vam sada možete reći. Gospodine predsjedniče Vlade, u politici vas čeka ista sudbina kao što Vam se desilo u diplomaciji', rekla je Glavak.

Čuljak: Ako ćete Croatia osiguranje prodati po manjoj cijeni, možete očekivati kaznene prijave

S obzirom na to da s prošlog aktualca nije dobio zadovoljavajući odgovor zašto Vlada prodaje Croatia osiguranje po cijeni koja je nekoliko puta manja od tržišne cijene, HDZ-ov Tomislav Čuljak sada je premijera upitao je li upoznat s time da austrijska Uniqa kupuje Basler Hrvatska i po kojoj cijeni.

'Postoji samo jedna cijena, a to je ona koju je netko spreman platiti. Možete vi misliti o svojoj kući, autu što god želite, ali dok se netko ne pojavi tko je spreman to platiti, to ne vrijedi ništa. Mi mislimo da Croatia osiguranje vrijedi, to pokazuje interes ponuditelja i to ozbiljnih, a potrebni su zato da bi u tvrtku ušao novac da bi se mogla razvijati. Koliko će biti spremni platiti, to će pokazati tržište. Ako na kraju ne budemo time zadovoljni, možemo se povući, ali tržišna cijena je ona koju je netko spreman platiti, što god mi mislili o svemu', kazao je Milanović.

Čuljak je ustvrdio da Basler koji drži samo četiri posto tržišnog udjela u Hrvatskoj i posluje s gubitkom, vrijedi 70 milijuna eura. S druge strane, Croatia osiguranje koje drži 33 posto tržišnog udjela i ostvaruje dobit, vi ste spremni prihvatiti ponudu od 121 milijuna eura, rekao je Čuljak.

'Za pretpostaviti je da ćete ovakvom prodajom, ako ćete na njoj inzistirati, napraviti štetu proračunu od oko 3,4 milijarde kuna. Od Vas kao premijera očekuje se da spriječite ovu prodaju po toj cijeni i na način kako je proveden postupak i procjena ove tvrtke. U suprotnom možete očekivati kaznenu prijavu protiv svih koji će sudjelovati u procesu prodaje CA na ovakav način', priprijetio je Čuljak.

Jandroković: Ideološki ste isključivi, nezainteresirani i nesposobni

Europska komisija, podsjetio je na početku svog pitanja HDZ-ov Gordan Jandroković, prognozira gospodarski pad za 2013. i mršav rast 2014. 'Takav rast neće osigurati rast broja zaposlenih i standarda, ali ni povećanje prihoda. Mandat ćete završiti na razini BDP-a iz 2004. Zanima me komentar prognoze Europske komisije, smatrate li ga realnim ili, kao u slučaju prognoze Eurostata, smatrate da nije točna', upitao je Jandroković.

Sve su to poznati podaci, rekao je Milanović. 'Gospodarski rast bilo kakav je dobra vijest, pa makar i mršav. Zdravo je biti mršav. Treba se suočiti s činjenicom da su godine ogromnog rasta prošle, on je bio temeljen na jeftinom dokopavanju tuđeg novca. Dok je išlo, išlo je. Dugove treba vraćati, treba državu reformirati i da ova Vlada ima reformski potencijal. Ako je cilj da imamo deficit do tri posto i neki mali rast, to je napredak i to je naš cilj', rekao je Milanović.

HDZ-ov Jandroković bio je fasciniran načinom na koji premijer odgovara na ekonomska pitanja. 'Ja bih volio da onu strast koju pokazujete za ideološka pitanja, onu rigidnost, onu isključivost koju pokazujete kod nametanja svog svjetonazora, onu snagu kojom branite Perkovića ili ćirilicu u Vukovaru, kojom se borite protiv referenduma U ime obitelji, volio bih da tu energiju, snagu, strast i želju pokažete u rješavanju ekonomskih pitanja. Jasno je da vam ideološke bitke trebaju da prikrijete svoju nesposobnost, ali od toga hrvatski ljudi ne mogu živjeti. Ideološki ste isključivi i potpuno nezainteresirani i nesposobni za rješavanje životnih pitanja hrvatskih građana', spočitnuo je Jandroković