Kako javlja briselski magazin The Parliament, među glavnim kritičkim tezama izraženim na skupu bila je tvrdnja da je Hrvatska previše korumpirana balkanska država. Korupcija je 'razbuktana i značajna na svim razinama', dok se za načelo transparentnosti tvrdi da 'ne postoji'.

Na sastanku je naglašeno da je referendum pohodilo tek nekih 44 posto birača te da je, od deset građana Hrvatske, zapravo tek svaki treći na referendumu verificirao priključenje Europskoj uniji

Skup u Europskom parlamentu organizirao je AdriaticInstitute for Public Policy, međunarodna ustanova smještena u Rijeci. Na čelu joj je Nataša Srdoč, predsjednica manje poznate, euroskeptične stranke 'Hrvatska 21. stoljeća.' Gospođa Srdoč ekonomistica je s međunarodnim obrazovanjem i radnim iskustvom te s dobrim vezama među američkim i britanskim konzervativcima (euroskepticima, ali zagovornicima načela slobodnog tržišta). Među njima je i bivši američki državni odvjetnik, Reaganov republikanac Edwin Meese III, počasni predsjednik Adriatic Institutea.

Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, gospođa Srdoč je još jednom spomenula svoju računicu o '917.323 tisuće ilegalnih glasova u zemlji od četiri milijuna ljudi' tijekom parlamentarnih izbora u prosincu 2011. godine. Do te brojke Srdoč je došla usporedivši broj službeno registriranih birača s popisom stanovništva i izuzimanjem maloljetnih građana koji nemaju biračko pravo. Teza o gotovo milijun ilegalnih birača već se vrti i po BBC-ju, pri čemu gospođa Srdoč uvjerava da su ilegalni glasovi odredili 70-ak mjesta u novom sastavu Hrvatskog Sabora

Suprug Nataše Srdoč i suosnivač instituta Adriatic, Joel Anand Samy, u Bruxellesu je osporio sve pristupne reforme koje je hrvatska Vlada donijela u zadnje dvije godine, tvrdeći da su zakoni donošeni kako bi se ispunila forma, dok su u praksi neprovedivi.

Na skupu je, između ostalih, govorio i Roger Helmer, britanski konzervativac i zastupnik u Europarlamentu. U sferi ljudskih prava, ovaj političar poznat je po sporu u kojem je tvrdio da je homofobija besmislena riječ, a u sferi ekologije poznat je po oponiranju aktivistima za prava životinja i borbu protiv ljudski induciranih klimatskih promjena.

Hrvatskoj javnosti poznat je po obezvređivanju svih antikorupcijskih napora i pravno-ekonomskih reformi hrvatske države, sažetoj u izjavi danoj u Europarlamentu: 'Ako je ta Hrvatska prikladna za priključivanje Europskoj uniji, neka nam nebo pomogne.'