Na okruglom stolu 'Zaštita od buke u hrvatskom i europskom zakonodavstvu i praksi', održanom danas u Zagrebu, utvrđeno je kako Europska unija daje veliki prostor državama članicama da same reguliraju zaštitu od buke, no da Hrvatska, prema najnovijem Izvješću Europske komisije o napretku u procesu pridruživanja EU, kasni sa prilagodbom u tom području
Europska komisija u Izvješću navodi kako je potreban daljnji napredak u području zaštite od buke te da Hrvatska još uvijek nije izradila karte buke za gradove, ističe Zelena akcija.
"EU legislativa je propisala da gradovi država članica EU koji imaju više od 250.000 stanovnika moraju izraditi karte buke do 2007., a prema hrvatskom zakonu o zaštiti od buke koji je bio na snazi do 2009. svi gradovi su trebali izraditi kartu buke", navodi Zelena akcija.
Dodaje da je Hrvatska prije dvije godine donijela novi Zakon kojim je određeno da karte buke moraju izraditi samo gradovi s više od 100.000 stanovnika, čime je, tvrdi udruga, "usklađivanje s EU zakonodavstvom ponovo iskorišteno kao izgovor da se zapravo snize dotadašnji standardi zaštite okoliša i zdravlja".
Ističe pritom kako samo četiri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika, a čak 65 posto građana Hrvatske žive u područjima za koje ne postoji obveza izrade karte buke.
Također navodi kako je problem i to da se "i ovako oslabljeni Zakon u pojedinim segmentima ne primjenjuje jer je rok za izradu karata buke bio početak ove godine, a neki gradovi još uvijek nisu izradili karte buke".
Kao drugu veliku prepreku u provođenju mjera zaštite od buke navodi da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ima male ili gotovo nikakve ovlasti u zaštiti od buke. Ovo je važno jer je za dobro funkcioniranje sustava zaštite od buke naročito važno koordinirano djelovanje sa sektorom prostornog planiranja, ističe Zelena akcija.
Suradnik Njemačke savezne agencija za okoliš Michael Jaecker Cueppers naglasio je da provođenje mjera zaštite od buke ne funkcionira u potpunosti zadovoljavajuće niti u postojećim članicama EU, ponajprije zato što provođenje tih mjera počesto iziskuje značajna financijska sredstva. Međutim, ulaganje u zaštitu od buke svakako je opravdano jer su troškovi koji proizlaze iz zdravstvenih problema povezanih s izloženošću buci mnogo veći, poručio je.
Predrag Vukadin s Brodarskog instituta naglasio je da se najveći napredak ogleda u činjenici da se o problemu buke među stručnjacima počinje ozbiljno raspravljati, o čemu, kazao je, svjedoči i održavanje skupa.
Okrugli stol je dio projekta Zelene akcije "Utjecaj Hrvatskog pristupanja EU na zdravlje i okoliš" kojeg financira Europska unija kroz program IPA INFO 2009.