Hrvatska je na vrhuncu četvtog vala koronavirusa, danas je preminulo 68 ljudi. Brojke bi mogle početi padati sredinom prosinca, ako novi soj - omikron - ne stvori dodatne probleme.
Iako su brojke novozaraženih koronavirusom i dalje velike, ipak su u padu ili stagniraju, ne samo kod nas, nego i u drugim europskim zemljama. Sada znanstvenike jedino brine hoće li trend pokvariti novi soj omikron, javlja N1.
“Na vrhuncu smo četvrtog vala i bilježimo određenu stagnaciju. I dalje je situacija teška, ali uz poštivanje mjera i bolji odaziv na cijepljenje očekujemo da ćemo u koja tri-četiri tjedna svladati i ovaj četvrti val”, rekla je Jasmina Vraneš iz NZJZ-a Andrija Štampar za N1.
vezane vijesti
U cijeloj zemlji zabilježen je pad od 20 posto novooboljelih kroz posljednja dva do tri tjedna. Posljedica toga trebala bi biti manja smrtnost te rasterećenje bolničkog sustava.
“Umrli su ljudi u poznim godinama s oštećenim imunološkim odgovorom, imali smo i 20-godišnjake među necijepljenima koji su umrli. Procijepljenost starijih je oko 75 posto što još nije dovoljno, ali je malo više od prosjeka Hrvatske. Zabrinjavaju stariji koji nemaju nikakvu zaštitu, to su nažalost ljudi koji su i među umrlima. Imamo oko 65 posto procijepljenosti prvom dozom. U odnosu na druge zemlje to je još nedostatno”, kaže Vladimir Mićović, ravnatelj NZJZ-a Primorsko-goranske županije.
Zbog covida su pod pritiskom i ordinacije obiteljske medicine. Osoblje je preuzelo dio skrbi kojom se do epidemije bavio bolnički sustav.
“No liječnik i sestra imaju samo dvije ruke i samo je dvoje ljudi i kad imate veći broj pacijenata koji zahtijevaju određene usluge, normalno da se javljaju i liste čekanja u našim ordinacijama. Telefonski pozivi, e-mail, društvene mreže, mi smo otvorili četiri do pet puta više kanala za komunikaciju, ali sada zaista stenjemo pod ogromnom količinom posla”, naglasio je Leonardo Bressan iz KoHOM-a.
Situaciju ne olakšava ni omikron. Iako još nije detektiran u Hrvatskoj, a dovoljno informacija ni nema, stručnjaci se spremaju na njegov dolazak. Iako je svjetska javnost stava da je u Europu stigao iz Južnoafričke republike, možda to i nije tako.
“Mi ne znamo podrijetlo ove varijante, a ni onda nije u redu to vezati za neku zemlju. JAR-u treba reći svaka čast jer puno sekvenciraju i jer su uspjeli uloviti novu varijantu. Sad vidimo da je u Nizozemskoj i tjedan prije detektirana ta varijanta. Pitanje je gdje je se počelo”, rekla je Vraneš.
