Kada je početkom stoljeća trebalo širiti zonu utjecaja prema Rusiji, Europi su, kao i NATO savezu, bili zanimljiviji baltički 'tigrići'. Kada se 2007. godine, prije globalne krize, pohlepno grabilo nova velika tržišta i nove geostrateški značajne teritorije, EU je progutao Bugarsku i Rumunjsku (i još ih nije svario). No Moldavija, 3,5-milijunska postsovjetska republika stiješnjena u sendviču između Rumunjske i Ukrajine, kao da je ostala jedini proeuropski orijentiran entitet iz bivšeg Varšavskog pakta koji nije interesantan Uniji. Danas je to zemlja s najnižim BDP-om po glavi stanovnika u Europi. Prema nekim podacima, oko petine istog puni se gastarbajterskim novcem - to je samo jedan od ekstrema suvremene Moldavije.

Nakon krvoprolićem obilježenih izbora 2009. godine na vlasti se konsolidirala koalicija pod nazivom Alijansa za europsku integraciju. Jedan od njenih vođa je Iurie Leanca, vicepremijer i ministar vanjskih poslova. Tečno govori engleski, ruski i francuski.

Moldavija je donedavno imala komunističkog predsjednika. U zemlji postoji nostalgija za sovjetskim vremenima. Svu energiju (ugljen, zemni plin...) uvozite iz Rusije. Vina se kao glavni proizvod Moldavije izvoze najviše u Rusiju, dok EU štiti vlastite proizvođače. Najveća moldavska dijaspora smještena je u Rusiji. Na kraju krajeva, vi osobno član ste Liberalno-demokratske stranke koji je studirao u Moskvi. Zašto onda Moldavija ne teži postsovjetskim integracijama koje u zadnje vrijeme inicira Moskva, nego bira Europsku uniju?
Neki od elemenata koje ste spomenuli ne odgovaraju stvarnosti. Kao prvo, 50 posto našeg izvoza povezano je s tržištem Europske unije. Procesi koji stvaraju radna mjesta i dodatnu vrijednost našoj ekonomiji danas su većinom vezani uz EU. To ne znači da namjeravamo zanemariti naš izvoz u Rusiju i odnose s Moskvom.

Kao drugo, komunisti nisu na vlasti već više od tri godine. Najnovija istraživanja pokazuju da se, nasreću, njihov imidž i uloga u društvu smanjuju. U parlamentu su sa 41 zastupničkog mjesta pali na 31-32. Razmišljanja u Moldaviji više nisu toliko zasnovana na nostalgiji i prošlosti, a Komunistička partija definitivno je dio naše prošlosti - ne i budućnosti.

I nije točno to da nam je najveća dijaspora u Rusiji. Tamo doista živi velik dio sezonskih radnika i drugih Moldavaca. Ali ako zbrojite našu dijasporu u Italiji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama, pokazat će se da ih više živi u EU, nego u Rusiji.

Zašto smo dakle odabrali europski put? Ulazak nije cilj sam po sebi. Integracija u EU donosi okvir, pritisak, ali i pomoć u organizaciji zemlje kao funkcionalne europske države. Možda to vama u Hrvatskoj zvuči čudno, ali mi još nismo razdijelili izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast, niti stvorili ravnotežu u kojoj bi se tri vlasti međusobno nadgledale.

Osim toga, orijentacija na Europsku uniju metoda je kojom ćemo, kako vjerujemo, riješiti problem samoodcijepljene regije Pridnjestrovlje. Vjerujem da ćemo provođenjem neophodnih reformi povećati životni standard svojih građana i poboljšati infrastrukturu zemlje. Uz pomoć europskog novca možemo učiniti to da stanovnicima s lijeve strane rijeke Dnjestar život u Moldaviji postane privlačniji.

Rusija nikada nije do kraja povukla vojsku iz Pridnjestrovlja, koje je svoj paradržavni status izborilo u ratu 1992. godine. Uzevši u obzir to, ali i moldavski izvoz u Rusiju, kakvi su danas odnosi Kišinjeva i Moskve?
Rusija je vrlo važan partner Moldavije iz više razloga. Od 1944. godine do raspada SSSR-a bili smo dio iste države. Imamo i značajnu rusku manjinu. Želimo partnerstvo s Rusijom, ali partnerstvo koje je zasnovano na poštovanju i reciprocitetu pri iznošenju naših problema.

Glavni problem je transdnjestarski sukob i činjenica da je u regiji s lijeve strane Dnjestra još uvijek stacioniran ruski vojni kontingent. Vjerujemo da tamo nemaju što tražiti i da moraju napustiti Moldaviju, čiji je suverenitet Moskva priznala. Nastojimo voditi dijalog s puno strpljenja. Odlazak ruske vojske vodio bi prema rješavanju transdnjestarskog konflikta, a vjerujemo da ne bi naškodio odnosima Moskve i Kišinjeva. Moramo imati strpljenja i učiniti sve da se ljudi s lijeve strane Dnjestra uključe u eurointegracijski proces.

Kada, naprimjer, ostvarimo bezvizne režime s europskim zemljama i zonu slobodne trgovine, granice će se otvoriti za stanovnike s obje obale, kao što će se povećati i poslovne opcije za kompanije s obje strane. Na kraju krajeva, kompanije iz Pridnjestrovlja lani su oko 50 posto svoje vanjske razmjene ostvarile s europskim partnerima.

Zasad nam nitko ne govori da je zamrznuti teritorijalni konflikt na istoku Moldavije prepreka njenom putu prema EU. No naravno da nitko ne želi 'drugi Cipar' u Europskoj uniji.

Postoji li opasnost od novog ratnog konflikta zbog Pridnjestrovlja?
Opća prevencijska mudrost nalaže nam da se nikad ne vratimo žalosnim vojnim aktivnostima koje smo imali 1992. godine.

Pokušava li nova vlada, uz Europsku uniju, napredovati i prema NATO savezu
Prema svom ustavu, Moldavija je neutralna država, tako da ne može stupati u vojne saveze. Ona svoje suvereno pravo na neutralnost još nije ostvarila u potpunosti, jer kako vidite, još uvijek ima strane trupe, ostatke bivše sovjetske 14. armije na svome teritoriju. No u našem društvu postoji konsenzus da je neutralnost nacionalni interes.

Na putu prema Europskoj uniji Moldavija se danas nalazi u fazi u kojoj je Hrvatska bila prije 10-ak godina. U Zagreb ste došli da biste upoznali iskustva hrvatske diplomacije u tom mukotrpnom procesu. Koja vam se iskustva doimaju pozitivnima, a koja negativnima?
Nisam siguran da mogu podcrtati negativna iskustva. Prva lekcija koju možemo naučiti na hrvatskom primjeru jest da vrata Europske unije nisu zatvorena unatoč ekonomskim problemima – ukoliko je zemlja kandidat voljna i sposobna provoditi tražene reforme. Drugo važno iskustvo koje smo dobili preko Hrvatske jest primanje jedne zemlje individualno, izvan uobičajenih regionalnih širenja kakva je obično poduzimala Europska unija. Nadamo se da i mi možemo biti tretirani individualno. Na hrvatskom primjeru naučili smo i da Europska unija nije statična organizacija. Ona s vremenom mijenja pravila i direktive te postavlja strože kriterije s obzirom na nove realije.

Jako sam zadovoljan boravkom u Zagrebu, ali i općim dojmom o vašoj zemlji. Na sastanku s hrvatskom ministricom Vesnom Pusić čuo sam upravo ono čemu sam se nadao. Jako sam sretan što Hrvatska doista želi pomoći Moldaviji prenošenjem vlastitih iskustava, a vjerujem i da će kao skora članica zagovarati pridruživanje Moldavije Europskoj uniji.