'Dopustite mi da iskoristim ovu prigodu da pozovem sve nazočne parlamentarce iz zemalja članica EU-a koje još nisu ratificirale pristupni ugovor da surađuju sa svojim vladama i svojim kolegama u nacionalnim parlamentima kako bi se taj postupak pravodobno završio tako da Hrvatska može postati 28. članica EU-a 1. srpnja 2013. kao što je predviđeno ugovorom', rekao je Milanović obraćajući se zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, paneuropske organizacije koja broja 47 zemalja članica, uključujući i svih 27 zemalja članica EU-a.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe broji 318 članova, zastupnika u nacionalnim parlamentima zemalja članica.

Milanović je istaknuo da je glavna zadaća njegove vlade 'stvoriti stabilnu i prosperitetnu zemlju, stavljanjem snažnog naglaska na odgovornost prema vlastitim građanima'.

Hrvatska je prošle godine proslavila 15. obljetnicu u Vijeće Europe i kroz to razdoblje prošla kroz trostruku tranziciju: tranziciju iz jednopartijskog komunističkog sustava u višestranačku demokraciju, tranziciju iz nametnutog sukoba prema postkonfliktnom miru i stabilnosti i tranziciju s planske ekonomije u gospodarstvo slobodnog tržišta, rekao je Milanović.

Milanović je govorio o ulozi Vijeća Europe u zaštiti ljudskih prava, ističući da Hrvatska, koja će uskoro postati članicom EU-a, podržava pristupanje EU-a kao cjeline Europskoj konvenciji za ljudska prava.

Govorio je i pozitivnoj ulozi Vijeća Europe i njegovu angažmanu u nekim zemljama jugoistočne Europe. Istaknuo je da je u regiji postignut napredak, koji se ogleda u spremnost da se otvorena pitanja mirno rješavaju. U tom kontekstu spomenuo je i dogovor između Hrvatske i Slovenije o rješavanju graničnog pitanja arbitražom.

Međutim, istaknuo je da 'ima nekih zabrinjavajućih signala, koji pokazuju da neke zemlje i njihovi vođe moraju učiniti iskrene napore u suočavanju s prošlošću'.

Unatoč tome, zemlje jugoistočne Europe dostigle su solidnu razinu međusobnog povjerenja i pomirenja.

Milanović je rekao pred parlametarcima iz zemalja članica Vijeća Europe da je za svoje prvo vanjskopolitičko odredište kao premijer izabrao Bosnu i Hercegovinu, što pokazuje hrvatsku privrženost 'očuvanju njezine održivosti, teritorijalnog integriteta i jednakosti njezinih triju konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine'.

Premijer je ponovio spremnost Hrvatske da pomogne susjedima na njihovu putu prema europskim integracijama, ali ne kao mentor nego kao partner.

Milanović je nakon govora odgovarao na niz pitanja nazočnih parlamentaraca. Jedno od njih odnosilo se i na promjene zakona o HRT-u i zabrinutost da bi vlada mogla utjecati uređivačku politiku informativnog programa.

Milanović je u svom odgovoru rekao da medijski zakoni nisu dio europske pravne stečevine koje se trebaju izravno transponirati u zemljama članicama, da je sadašnji model uspostavljen prije 10 godine i modificiran 2010. te da je sada HRT kao institucija 'neupravljiva'. 'Ta je institucija jedan od stupova nacionalnog identiteta, možda ne najvažniji, ali jedan od stupova. Nacionalna televizija nisu dnevne vijesti, nego kulturni program, tamo gdje komercijalne televizije nemaju nikakav interes', rekao je Milanović dodajući da bi ti programi mogli 'ispariti' ako se ne sredi stanje i da je to puno važnije od informativnog programa.

Odbacio je kao 'neutemeljene i nekorektne' navode da će vlada i politika utjecati na uređivačku politiku informativnog programa.

'Sada u tom području postoji konkurencija na tržištu. To nema veze sa situacijom s kraja 90-tih kada su sve informacije išle preko jednog kanala, sada je konkurencija jaka', rekao je Milanović.

Zastupnici su između ostaloga pitali premijera Milanovića o stanju priprema Hrvatske u području tržišnog natjecanja, pravosuđa i ljudskih prava. Premijer je odgovorio je da će se neka brodogradilšta nažalost morati ugasiti, ali da će neka opstati i dalje razvijati.

Odgovarajući na jedno od pitanja Milanović je rekao da će njegova vlada nastaviti širiti prostor sloboda za sve manjine, uključujući i seksualne manjine i njihova prava.

Upitan o projektu izgradnje LNG terminala na Krku u kontektsu energetske sigurnosti, Milanović je rekao da je to jedan od ključnih projekata njegove vlade.

Milanović, se u srijedu obratio zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i izjavio da je ta paneuropska organizacija kolijevka ljudskih prava u Europi koja ima svoju svrhu.

'Ovo je kolijevka ljudskih prava i ova organizacija ima svoju duboku svrhu i smisao i bori se za prave stvari', izjavio je Milanović novinarima u Strasbourgu.

Hrvatski premijer održao je govor zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te se sastao s njezinim predsjednikom Jean-Claudeom Mignonom i glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom

Na pitanje koja je glavna poruka Hrvatske članicama Vijeća Europe u područjima koja pokriva ta paneuropska organizacija, Milanović je rekao da 'Hrvatska napreduje iz dana u dan, da širi prostor slobode'.

'Moja vlada širi taj prostor dovoljno. Nisu svi u Hrvatskoj s tim najzadovoljniji ili to možda ne vide na isti način kao mi tako da će u vezi s tim trebati puno razgovarati. Ne zapovijedam da to moraju vidjeti svi na isti način kada su u pitanju prava svih vrsta manjina', rekao je.

Milanović iz Strasbourga odlazi u Bruxelles gdje će u četvrtak kao promatrač sudjelovati na sumitu čelnika EU-a. Rekao je da očekuje proboj na tom summitu koji je posvećen rješavanju teške krize u EU-u i budućem izgledu eurozone i Europske unije u cjelini.

'Vjerujem da će doći do proboja. Monetarna bez fiskalne unije i daljnje političke integracije ne ide. Ako se želi imati zajedničko tržište i novac morate u nekoj mjeri imati zajedničku blagajnu, možda ne kao klasična država, ali svakako u većoj mjeri. O tome i u Hrvatskoj moramo razgovarati', rekao je.